Psihologija novca: Što se krije iza loših financijskih odluka?
Novac nisu samo brojke nego i ponašanje, emocije i donošenje odluka. Drugim riječima, da biste bili bogati (ili da bi vam bilo ugodno), to ne mora podrazumijevati visoku plaću - važnije je znati kako ispravno razmišljati o financijama
Zašto ljudi nisu racionalni pri donošenju financijskih odluka? Zašto često donose odluke koje tako očito nisu idealne za njihovu financijsku dobrobit? Zašto prihvaćaju tu nepromišljenost i odbacuju itekako važnu financijsku sigurnost?
Odgovor se krije u ograničenoj racionalnosti, do koje dolazi jer pri donošenju određene financijske odluke nemamo uvijek sve informacije niti beskonačno vrijeme za analizu, pa se oslanjamo na neke druge stvari - kojih nismo uvijek ni svjesni.
Tako, primjerice, naše emocije snažno utječu na način na koji trošimo novac. Sreća, tuga, stres ili dosada mogu nas potaknuti na impulzivne kupnje. Tu su i navike i stavovi prema novcu, koje smo formirali još u djetinjstvu. Mnogi ljudi znaju što bi trebali učiniti - recimo: štedjeti za mirovinu - ali često popuštaju pred trenutačnim željama ili odgađaju važne odluke. Odgovor na pitanje što je to što nas tjera na takvo što, potražili smo u priručniku Dajane Barbić i Andree Lučić, "Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu".
Zašto nismo uvijek racionalni s novcem?
Prema bihevioralnoj ekonomiji, disciplina koja proučava kako stvarno donosimo financijske odluke, uzimajući u obzir ograničenu racionalnost, emocije, stavove i navike, prosječan kupac pod utjecajem je različitih psiholoških principa:
1. Status quo
Heuristike, odnosno brzi mentalni prečaci, uvelike nam pomažu u brzom donošenju financijskih odluka. Naučili smo da nam u većini slučajeva dobro funkcioniraju, ali ti prečaci mogu lako dovesti do pogrešaka. Zašto to onda radimo? Zato što je brže i jednostavnije nastaviti raditi kao što se do sada radilo nego shvatiti da postoji povoljnija situacija.
2. Strah od gubitka novca
Uz heuristike, bihevioralni ekonomisti spominju pojam averzije prema gubitku. Naime, strah od gubitka često je jači od želje za dobitkom, zbog čega izbjegavamo rizik čak i kad je on racionalan ili impulzivno kupujemo iz straha da ćemo propustiti priliku.
3. Kad odluke i stavovi nisu usklađeni
Kognitivna disonanca nastaje kad se naše odluke ili stavovi sukobe s prethodnim uvjerenjima, što izaziva nelagodu. U kontekstu kupnje, to može biti osjećaj krivnje nakon neplanirane kupnje, koji nastojimo ublažiti opravdanjem poput "bilo je na sniženju". Marketinški stručnjaci koriste ove mehanizme kako bi stvorili pozitivne emocije i smanjili osjećaj disonance.
4. Različito tretiranje novca
A jeste li svjesni toga da novac ne doživljavamo uvijek jednako? Tako, primjerice, lakše trošimo "neočekivani" dobitak nego teško zarađenu plaću. Ova podjela može dovesti do iracionalnih odluka, poput trošenja povrata poreza na luksuz umjesto na štednju. To se stručno naziva mentalnim računovodstvom.
5. Šteta odustati
Prema konceptu zablude nepovratnih troškova ljudi će nastaviti ulagati u nešto zbog čega će očito biti na gubitku jednostavno zato što su već uložili mnogo novca. To će raditi čak i ako to znači rizik od većih gubitaka!
6. Hoću sve i hoću sad
Vremensko diskontiranje obuhvaća ideju da će ljudi, čak i uz razumijevanje optimalnog izbora, i dalje preferirati ono što donosi najveću kratkoročnu korist u odnosu na postupni napredak prema dugoročnom cilju. Primjerice, čak i ako znamo da nam ulaganje u dobrovoljno mirovinsko osiguranje može pomoći ostvariti veća mirovinska primanja u budućnosti, nekako uvijek odgađamo početi ulagati u to. Ne trebamo se gristi što smo takvi jer trenutačno zadovoljenje dio je ljudske prirode.
Još neke zamke u upravljanju novcem
Impulzivna potrošnja, pretjerana samouvjerenost i odugovlačenje još su neke od tipičnih zamki. Drugim riječima, kupnja iz trenutačnog hira ili činjenice "da to svi sad kupuju", precjenjivanje vlastite sposobnosti upravljanja novcem te odgađanje štednje ili rješavanja dugova mogu dovesti do nelogičnih odluka i povećanog financijskog stresa.
Način na koji trošimo novac često je odraz naše osobnosti. Neki ljudi skloni su štednji i kontroli, a drugi traže trenutačno zadovoljstvo ili izbjegavaju suočavanje s financijskim problemima. Prevelik optimizam može nas navesti da precijenimo svoje sposobnosti i zanemarimo rizike, a ekstremna štedljivost može dovesti do propuštanja životnih zadovoljstava.
Kako preuzeti kontrolu nad financijama?
Prvi korak u preuzimanju kontrole nad financijama već ste djelomično poduzeli - pročitali ste ovaj tekst! Upravo ulaganje u financijsku pismenost pomaže u izgradnji zdravijeg odnosa prema novcu i donošenju boljih financijskih odluka jer, jednom kad prepoznate psihološke zamke vezane za novac, bit će vam ih lakše izbjegavati u budućnosti. Greške su često rezultat neznanja.
Nastojte zato osvijestiti vlastite navike i prepoznati emocionalne okidače na vrijeme. Potrebno je i postaviti jasne ciljeve, razbiti ih na manje i ostvarive korake. Kako bi se smanjilo iskušenje trošenja, automatizirajte štednju jer istraživanja su pokazala da ljudi koji koriste automatske štedne planove štede znatno više tijekom vremena nego oni koji se oslanjaju isključivo na vlastitu volju.
Takvu praksu ne bi bilo loše primijeniti na štednju za mirovinu. Onima koji štede u trećemu mirovinskom stupu država na kraju svake godine uplaćuje 15% poticaja na uplaćenu mirovinsku štednju u toj godini, što se može popeti do maksimalna 99,54 eura. Za ostvarenje tih maksimalnih državnih poticaja u jednoj godini morate uplatiti ukupno 663,61 euro ili mjesečno po 55,35 eura. Tako osiguranici, osim na glavnicu, mogu računati na državne poticaje, kao i na prinos fonda.
I zapamtite, financijski uspjeh nije rezerviran samo za one s najvećim primanjima nego za one koji razumiju vlastitu psihologiju i znaju upravljati svojim ponašanjem. Ključ je u malim ali dosljednim promjenama koje vode prema financijskoj sigurnosti i osobnom zadovoljstvu.
PROVJERITE SVOJE ZNANJE O FINANCIJAMA U KVIZU:
