Kako funkcionira mirovinski sustav u Hrvatskoj i što možete učiniti za svoju budućnost
Donosimo najjednostavniji pregled strukture hrvatskog mirovinskog sustava. Doznajte na koje stvari možete utjecati, što očekivati nakon odlaska u mirovinu te zašto je važno razmišljati o dodatnoj štednji još tijekom radnog vijeka
Prema posljednjim podacima Eurostata, rizik od siromaštva među umirovljenicima u Hrvatskoj iznosi 28,5%, što je među višim rizicima u Europi. Dakle, Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice kad je riječ o stavkama poput adekvatnosti mirovina u odnosu na životni standard te rizika od siromaštva.
Pored niskih doprinosa tijekom radnog vijeka i nepotpunog radnog staža, na ovu situaciju utječu faktori poput prevelikog oslanjanja na prvi stup (koji je neodrživ bez dovoljno zaposlenih koji uplaćuju doprinose), nedovoljne štednje kroz drugi i treći stup te u konačnici - slabijeg razumijevanja mirovinskog sustava.
Zato, da biste na vrijeme prepoznali benefite mirovinskog sustava i okrenuli ih u svoju korist, važno je znati kako je on postavljen i koji su dijelovi pod vašom kontrolom.
Kako mirovinski sustav funkcionira?
Mirovinski sustav u Hrvatskoj temelji se na tri stupa. Prva dva stupa su obvezna:
- Prvi stup počiva na principu međugeneracijske solidarnosti, pri čemu sadašnji zaposleni financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika.
- Drugi stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji, tako što se dio mirovinskih doprinosa uplaćuje na osobni račun osiguranika.
Treći stup je dobrovoljan i omogućuje građanima dodatnu štednju za starost uz prinose države i određene porezne olakšice.
I. stup - generacijska solidarnost
Prvi mirovinski stup predstavlja temeljni oblik mirovine. Funkcionira tako da današnji zaposlenici (Generacija 2) uplaćuju doprinose iz svojih plaća, a tim se novcem isplaćuju mirovine sadašnjim umirovljenicima (Generacija 1). Kad ti zaposlenici odu u mirovinu, njihova će primanja dolaziti iz uplata budućih generacija zaposlenika (Generacija 3).
Mirovina iz prvog stupa ovisi o tome koliko ste dugo radili, koliko je bila visoka vaša plaća (iznos uplaćivanih doprinosa) te s koliko ste godina otišli u mirovinu. Pritom je zakonska dob za odlazak u mirovinu za muškarce trenutno 65 godina, a za žene iznosi 63 godine i 6 mjeseci, s postupnim povećanjem na 65 do 2030., odnosno izjednačavanjem s muškarcima.
II. stup - osobna štednja
Jednako kao prvi stup, drugi stup predstavlja oblik obveznog mirovinskog osiguranja, ali je, za razliku od prvog stupa, utemeljen na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Svi koji su u ovom trenutku zaposleni uplaćuju doprinose na osobni račun i iz tih će se sredstava financirati njihove buduće mirovine.
U prijevodu, 5% vaše bruto plaće ide na vaš osobni račun u jednom od obveznih mirovinskih fondova (OMF), gdje se taj novac ulaže (npr. u dionice ili državne obveznice) kako bi rastao i potom vam bio isplaćen kad odete u mirovinu.
Zato je vrlo važno samostalno odabrati obvezni mirovinski fond (AZ, Erste plavi, PBZ Croatia osiguranje ili Raiffeisen) jer njegovim odabirom izravno utječete na visinu svoje mirovine. Ako ste novi osiguranik, prilikom prvog zaposlenja imate mjesec dana za odabir svog OMF-a i kategorije fonda. Ako to ne napravite u tom roku, onda će vas REGOS po službenoj dužnosti rasporediti u jedan OMF-ova kategorije A, odnosno B, ako je riječ o starijem zaposleniku.
- Kategorija A – nosi više rizika, mogući su viši prinosi, a članovi mogu ostati u kategoriji A podnošenjem zahtjeva za ostanak u kategoriji A i to sve do pet godina do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, nakon toga će ih REGOS po službenoj dužnosti rasporediti u obvezni mirovinski fond kategorije B
- Kategorija B – umjereni rizik i prinosi, preporučuje se za srednju dob, članovi također mogu biti osobe koje do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju 10 i više godina.
- Kategorija C – najmanji rizik, manji prinosi, namijenjena starijim osiguranicima koji do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu imaju manje od 5 godina. Članom obveznog mirovinskog fonda kategorije B i C moguće je biti sve do umirovljenja.
Preko 95% osiguranika ne odabire samostalno svoj OMF i kategoriju, a, ako ste i vi dio tog postotka, imajte na umu da OMF i kategoriju možete već danas promijeniti na šalteru FINA-e, preko sustava e-građani ili u Mirovinskom informativnom centru. Član obveznog mirovinskog fonda može promijeniti obvezno mirovinsko društvo bilo kada u kalendarskoj godini, ako je od prethodne promjene obveznog mirovinskog društva prošlo 15 dana, a kategoriju može promijeniti jednom u kalendarskoj godini.
Imajte na umu da promjenu fonda možete izvršiti na šalteru REGOS-a ili u poslovnicama FINA-e, pod uvjetom da je prošlo više od 14 dana od prethodne promjene mirovinskog fonda. Također, u slučaju promjene fondova naplaćuje se naknada za izlaz.
Što se događa kad idete u mirovinu?
Zanimljivo je da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje, od 2002., kombiniraju 1. i 2. stup, a u većini zemalja prevladava jedan model. Time vam je omogućeno da, ako ste uplaćivali u oba obavezna stupa, prije odlaska u mirovinu izaberete:
- Mirovinu samo iz prvog stupa.
- Mirovinu iz oba stupa, uz mogućnost da odmah podignete do 20% sredstava iz drugog stupa, ali tad će vam mjesečna mirovina biti manja.
Pritom ne morate odlučivati napamet nego vam REGOS uoči odlaska u mirovinu dostavlja informativni izračun koji pokazuje koja vam se od ove dvije opcije više isplati.
A ako ste bili mudri i tijekom života uplaćivali određeni mjesečni iznos u III. stup (dobrovoljna mirovinska štednja), država je na vašu štednju godišnje dodavala 15% poticaja (do maksimalno 99,54 eura), pa ćete na kraju imati značajan novčani iznos za mirovinu. Taj se iznos ne oporezuje, a isplata sredstava moguća je već od 55. godine života za sve članove koji su to postali nakon 1. siječnja 2019. godine, odnosno, 50 godina za članove koji su to postali prije 1. siječnja 2019. godine.
Dakle, prvi i drugi stup obavezni su za sve zaposlene, s tim da u drugom stupu birate fond i kategoriju, a treći je neobavezan, ali vam daje odličnu priliku za dodatnu financijsku sigurnost u starosti.
A s obzirom na demografske promjene i trenutnu razliku između mirovine i troškova života u Hrvatskoj, ona će svima biti prijeko potrebna.
PROVJERITE SVOJE ZNANJE O FINANCIJAMA U KVIZU:
