Još ne štedite? Doznajte što možete postići odvojite li 13 eura mjesečno sa strane
Jedan odlazak na kavu ili dostava hrane manje ne djeluju kao nešto što može značajnije promijeniti vašu financijsku situaciju. Ipak, iznenadili biste se koliko nekoliko eura odvojenih danas može utjecati na vaše financije sutra
Svatko će se složiti s tim da je, umjesto podizanja kredita za hitne situacije, uvijek bolje imati novac sa strane. No stabilne financije treba predvidjeti ne samo za bližu nego i dalju budućnost.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža u 2024. godini iznosila je 914 eura. S druge strane, razina potreba, kad je riječ o režijama, hrani, higijeni, zdravstvenoj zaštiti te odijevanju, provodu i zadovoljstvu, iznosila je 1340 eura.
Dakle, 426 eura više u odnosu na budžet kojim raspolažu umirovljenici. Uzmemo li pritom u obzir to da u I. mirovinskom stupu koji se temelji na generacijskoj solidarnosti na sve više umirovljenika dolazi sve manje zaposlenih, dolazimo do jasnog zaključka da svatko tko želi financijsku sigurnost u budućnosti već danas treba krenuti s konkretnim mjerama štednje.
Odredite vrstu štednje
Financijska ulaganja ne traže drastične promjene. Dovoljna su čak i mala, ali dosljedna, mjesečna odvajanja kako biste ojačali svoje financije u budućnosti. No pritom je prvo važno odrediti svrhu štednje.
Štedite li za financijske ciljeve, poput kupnje automobila ili stana, odlaska na ljetovanje, mirovinu, obrazovanje ili školovanje djece? Stručnjaci savjetuju da u tom slučaju postavite konkretne ciljeve. Umjesto "želim štedjeti više", recite, primjerice, "želim uštedjeti 5000 eura za predujam za stan u sljedeće tri godine". Tako ćete lakše pratiti napredak i ostati motivirani.
A ako štedite za "crne dane", preporuka je da uštedite dovoljno novca za pokriće barem od tri do šest mjeseci nužnih životnih troškova. Dakle, ako su vaši mjesečni troškovi 1000 eura, cilj bi trebao biti da u hitnom fondu imate između 3000 i 6000 eura, što je u slučaju nastupa neočekivanog događaja (npr.otkaz ili veći kvar u kućanstvu) dovoljno za pokriće vaše egzistencije u razdoblju od 3-6 mjeseci.
Pritom je važno da se ta sredstva mogu brzo pretvoriti u gotovinu bez značajnog gubitka vrijednosti te da je novac brzo dostupan. Zato se preporučuje štednja kroz štedni depozit, depozitni novac ili ulaganje u investicijske fondove. Primjerice, UCITS fondovi su otvoreni fondovi pogodni za dugoročnu štednju i ulaganje, ne traže velika početna sredstva, a društvo za upravljanje fondovima obvezno je u svakom trenutku ulagačima u fond omogućiti otkup njihovih udjela, u zakonskom roku od maksimalno 7 dana.
13 eura danas, 5300 eura u budućnosti
Jeste li znali da štednjom u dobrovoljnome mirovinskom fondu (DMF, treći stup), uz manja mjesečna odricanja, možete dobiti i 100 eura više mjesečno u mirovini? Podsjetimo se, pored obveznog mirovinskog osiguranja (prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja), svatko može dodatno štedjeti članstvom u dobrovoljnome mirovinskom fondu (treći stup), kojim upravlja mirovinsko društvo.
U knjizi "Mirovine za 21. stoljeće" ekonomski analitičar Velimir Šonje objašnjava da čak i vrlo male mjesečne uplate, poput 13 eura, mogu u 22 godine narasti na 5300 eura, ili čak na 11.941 euro u 40 godina, zahvaljujući redovitoj štednji, državnim poticajima (15% povrh vaše uplate do maksimalnog iznosa poticaja od 99,54 eura na godinu) i prinosima – novac koji fond zarađuje ulaganjem naše štednje.
Pritom su pravila isplate mirovina iz trećeg stupa fleksibilnija od pravila isplate u drugom stupu jer nema obveze doživotne isplate. U prijevodu, pravo na početak isplate mirovine moguće je od 55. godine života za sve članove koji su to postali nakon 1. siječnja 2019. godine, odnosno, 50 godina za članove koji su to postali prije 1. siječnja 2019. godine.
Također, možete štedjeti u više DMF-ova te sami odlučujete o iznosu uplate, kao i o frekventnosti. Ako nemate novca za uplatiti dogovoreni mjesečni iznos, ništa se neće dogoditi, iznos koji ste do tada uplatili u DMF nastavlja se kapitalizirati.
Nije lako, ali se itekako isplati
U knjizi "Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu" profesorica Dajana Barbić i suautorica Andrea Lučić ističu kako je štednja ključna za financijsku sigurnost, ali ujedno vrlo izazovna, čak i za one koji raspolažu većim primanjima. Naime, štednja podrazumijeva odricanje od trenutnih zadovoljstava kako bi se osigurala bolja budućnost.
No također ističu kako je uobičajena ideja da se "štedi ono što ostane nakon potrošnje" često riskantna i problematična, jer mnogi pojedinci nemaju kontrolu nad svojom potrošnjom, pa nesvjesno potroše sav novac i ne ostane im ništa za štednju. Upravo je zato važno promijeniti perspektivu: štednja ne bi smjela biti ostatak nego prioritet.
Citirajući Warrena Buffetta, koji je rekao: "Nemojte štedjeti ono što vam ostane nakon potrošnje nego trošite ono što vam ostane nakon štednje", autorice poručuju da bi štednju trebalo planirati u budžetu i tretirati kao obvezan trošak, poput stanarine ili režija. Tek nakon toga raspoređujete novac za ostale potrebe.
Dakle, iako štednja često ne djeluje kao hitna potreba, u životu gotovo sigurno dolazi trenutak u kojem ona postaje ključna, a taj trenutak od danas može biti pod vašom kontrolom.
PROVJERITE SVOJE ZNANJE O FINANCIJAMA U KVIZU:
