Vodič za novo poglavlje života: Idete u mirovinu, što sad?
Od rođenja i školovanja do zaposlenja i mirovine - svaka nova životna faza ima neku vrstu procedure koju je potrebno ispoštovati. Doznajte što vas čeka kad zakoračite u ovu posljednju fazu
Nedavna odluka Danske da do 2040. godine podigne dob za odlazak u mirovinu na čak 70 godina izazvala je veliku pozornost diljem Europe. Ova skandinavska zemlja time će postati rekorder po najvišoj dobnoj granici za umirovljenje, a prema predviđanjima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), do 2060. godine Danci će u mirovinu odlaziti tek sa 74 godine! Sličan smjer slijede i druge zemlje: Italija i Estonija planiraju do 2060. podignuti dob za mirovinu na 71 godinu, Nizozemska, Švedska i Cipar na 70, a Finska i Slovačka na 69 godina.
Zašto idemo u mirovinu sve kasnije?
Takvi potezi nisu iznimka: sve više europskih država podiže dob za umirovljenje kako bi odgovorile na izazove starenja stanovništva, duljeg životnog vijeka i opterećenja mirovinskih sustava. Prosječna dob za umirovljenje u Europskoj uniji već sad iznosi oko 65 godina, a očekuje se da će do sredine stoljeća biti još viša, dok će razlike među državama biti sve manje, uključujući gotovo potpuno nestajanje razlike između muškaraca i žena. Već sad u 23 europske zemlje više ne postoji razlika između muškaraca i žena u dobi za umirovljenje, a u preostalih devet muškarci i dalje rade dulje, s tim da je najveća razlika u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci odlaze u mirovinu čak pet godina kasnije od žena.
Hrvatska je posljednjih godina također bila suočena s pritiscima da poveća dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Nakon što je 2019. godine Vlada pokušala povisiti dob za starosnu mirovinu na 67 godina, snažan otpor javnosti i sindikata rezultirao je povratkom na staru granicu: 65 godina za muškarce, dok se za žene ta granica postupno povećava i do 2030. godine izjednačit će se s muškarcima. Tako je Hrvatska, uz Austriju, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Švicarsku, Belgiju, Italiju, Španjolsku i Cipar, među državama koje imaju zakonsku dob za starosnu mirovinu postavljenu na 65 godina.
Ovakvi trendovi jasno pokazuju da se pravila i uvjeti za odlazak u mirovinu mijenjaju. A kakvo je trenutno stanje? U nastavku donosimo najvažnije informacije i korake koje trebate znati kako biste bezbrižno zakoračili u novo životno razdoblje.
Kad ostvarujete mirovinu?
U Hrvatskoj postoje različiti uvjeti za ostvarivanje mirovine, a najčešće su starosna, prijevremena starosna, invalidska i obiteljska mirovina. Pravo na starosnu mirovinu - kao što smo već spomenuli na početku - muškarci ostvaruju sa 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Za žene vrijedi prijelazno razdoblje: 2025. godine mogu u mirovinu sa 63 godine i devet mjeseci, a svake godine ta se granica povećava za tri mjeseca, sve do 2030., kad će i za žene vrijediti granica od 65 godina.
Prijevremena starosna mirovina moguća je za muškarce s navršenih 60 godina života i 35 godina staža, a žene u 2025. mogu u prijevremenu mirovinu s 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža, također uz postupno izjednačavanje uvjeta do 2030.
Invalidska mirovina ostvaruje se u slučaju djelomičnog ili potpunoga gubitka radne sposobnosti, uz određene uvjete staža, dok obiteljsku mirovinu mogu ostvariti članovi obitelji preminulog osiguranika, pod uvjetima propisanim zakonom.
Izračunajte svoju mirovinu unaprijed
Prije odlaska u mirovinu (ali čak i ranije), savjet je provjeriti svoj ukupni mirovinski staž i uplaćene doprinose. To možete učiniti putem sustava e-Građani ili izravno u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Preporučuje se zatražiti i informativni izračun mirovine, kako biste znali na koji iznos možete računati.
Ako napravite izračun i malo ranije, i niste zadovoljni, potencijalno možete poboljšate taj iznos - primjerice ugovoriti treći mirovinski stup! Riječ je o jedinom financijskom proizvodu u RH koji istodobno ostvaruje i državna poticajna sredstva i prinos fonda. Porez se u ovom stupu ne plaća ni tijekom štednje, ni tijekom isplate, a sredstva su izuzeta od ovrhe.
Kako podnijeti zahtjev za mirovinu?
Zahtjev za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu možete podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja. Obrasci zahtjeva, uz popis potrebne dokumentacije, dostupni su na stranicama HZMO-a, u poslovnicama, poštanskim uredima ili putem e-Usluga.
Nakon podnošenja zahtjeva dobit ćete informativni izračun mirovine HZMO-a i MOD-a (mirovinskog osiguravajućeg društva). Na temelju izračuna možete birati želite li mirovinu samo iz prvog stupa ili kombiniranu, iz oba stupa. Svoju odluku osobno potvrđujete u poslovnici FINA-e ili Mirovinskom informativnom centru. Dosadašnji trendovi pokazali su da se velik broj umirovljenika odlučuje za kombiniranu isplatu zbog mogućnosti jednokratne isplate od 20% ukupnih sredstava iz drugog stupa.
HZMO će vam potom dostaviti rješenje o priznanju prava na mirovinu i odrediti iznos.
Ako ste odabrali kombiniranu isplatu možete u bilo kojoj poslovnici FINA-e na šalteru REGOS-a (Središnjeg registra osiguranika), na šalteru Mirovinskih informativnih centara ili putem elektroničke usluge REGOS-a odabrati MOD, s kojim ćete potpisati ugovor o mirovini. Na izboru su vam dva MOD-a: Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo. Ako ne odaberete sami, REGOS će vas rasporediti u jedan od postojećih MOD-ova.
Ako ste uplaćivali u treći, dobrovoljni mirovinski stup, možete početi primati ta sredstva već s 55 godina, neovisno o tome jeste li ostvarili pravo na mirovinu iz prvog ili drugog stupa. Također, pri početku korištenja mirovine iz trećeg stupa moguće je zatražiti jednokratnu isplatu do 30% ukupno uplaćenih sredstava.
Ključno je informirati se
Mirovina se od 2014. godine, uz manje iznimke, isplaćuje isključivo na bankovni račun. Mirovine su podložne oporezivanju prema važećim propisima, ali postoje osobni odbici i olakšice za umirovljenike. Korisnici starosne, prijevremene i obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine. Iznos mirovine usklađuje se dvaput godišnje, prema rastu plaća i troškova života.
Kao i svaka nova etapa u životu, odlazak u mirovinu izaziva određenu dozu stresa i brige, ali to ne mora biti tako ako se na vrijeme informirate i pripremite.
S obzirom na to da Europski trendovi pokazuju da nas u budućnosti čekaju daljnje promjene, važno je pratiti službene upute, koristiti digitalne alate i ne ustručavati se zatražiti pomoć stručnjaka HZMO-a. Tako ćete osigurati miran prelazak u novo životno razdoblje i maksimalno iskoristiti svoja prava - bez obzira na to hoće li granica za umirovljenje u Hrvatskoj ostati na 65 ili, poput Danske (ne daj bože) rasti do 74. godine!
PROVJERITE SVOJE ZNANJE O FINANCIJAMA U KVIZU:
