"Mljet i Lastovo su nacionalni parkovi, a u njima često ima više smeća nego u nezaklonjenim uvalama", poručuju skiperi...
PROBLEMA OTPADA
Većinu otpada u Jadranu čini plastika: 'More se nije samo zagadilo i neće se samo očistiti'
Čitanje članka:
3
min
Više od 80 posto otpada u Jadranu čini plastika, a sve veći broj skipera, osobito u predsezoni i u zaštićenim područjima poput Mljeta i Lastova, samoinicijativno uklanja smeće s mora i obale kako bi očuvali čistoću hrvatskog dijela Jadrana. Unatoč naporima pojedinaca, udruga i institucija, morski otpad i dalje je jedan od najozbiljnijih ekoloških problema na Jadranu.
Prema podacima udruge Sunce i Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), većinu otpada čini plastika. Riječ je o vrećicama, bocama, ambalaži, ribarskim mrežama i stiroporu. Glavnina tog otpada dolazi s kopna te se naplavljuje u uvale i na obalu, posebice tijekom zime i jakih južnih vjetrova.
Dvije tone smeća
Tijekom 2024. na području ušća Neretve, gdje Udruga Sunce sustavno prati stanje morskog otpada, prikupljeno je više od dvije tone smeća. U prva četiri mjeseca 2025. iz mora i s obale uklonjeno je dodatnih 323 kilograma.
Iako zbrinjavanje otpada nije njihova obveza, mnogi skiperi i djelatnici u nautičkom sektoru sve češće samoinicijativno uklanjaju smeće koje zateknu u uvalama.
"Generalno mi smeta otpad, bilo na cesti, plaži ili u parku. Kad god mogu, pokupim ga. Kad dovodim goste u neku predivnu uvalu i zateknem plastične boce, napuhance ili bove, ne mogu se praviti da to ne vidim. Iako to nije moj posao, osjećam se dužnim nešto poduzeti“, rekao je Tomo Lončarević, iskusni skiper koji godinama plovi Jadranom.
Prema njegovim riječima, najčešće se radi o plastici koja se već raspada u moru.
Pokupi ono što vidiš
"To su predmeti koji se mrve u rukama i teško ih je pokupiti. More se nije samo zagadilo i neće se samo očistiti. Mi koji smo na moru svakodnevno prvi to primjećujemo, i zato prvi reagiramo“, objasnio je.
Sličnog je mišljenja i skiper Andrija Posarić, koji je odrastao u obitelji posvećenoj ekologiji.
"Kad sam bio dijete, s roditeljima smo uvijek skupljali smeće. Bilo da smo planinarili, kampirali ili boravili uz rijeke, uvijek je vrijedilo pravilo: pokupi ono što vidiš. To sam prenio i na svoj posao. Ne držim gostima predavanja, ali kad vide da mi to radimo, često nam se sami priključe.“
Posarić napominje da je problem posebno izražen unutar zaštićenih područja.
"Mljet i Lastovo su nacionalni parkovi, a u njima često ima više smeća nego u nezaklonjenim uvalama. Turističke zajednice povremeno organiziraju akcije čišćenja, ali to ne može biti dovoljno. Takva pitanja trebala bi se rješavati sustavno i na državnoj razini. Nevjerojatno je da turisti koji su platili ulaznicu u park sami čiste obalu.“
Ekološka svijest
Obojica skipera primjećuju da turisti sve češće pokazuju ekološku svijest, često i više nego domaći posjetitelji.
"Imali smo goste koji su predložili da svatko uzme tri komada smeća kad izađemo na kopno. To su male stvari, ali ako svi naprave barem nešto, rezultat može biti značajan“, kazao je Posarić.
Otpad koji pronalaze uključuje ambalažu, boce, madrace za napuhavanje, odjeću, ribarske mreže i bove.
"Zadnje što me šokiralo bio je omot od pršuta, onaj s plastičnim listićima između kriški. Cijeli niz završio je na plaži. Takve stvari jednostavno ne bi smjele završiti u prirodi“, poručio je Lončarević.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, prosječan stanovnik EU-a godišnje proizvede više od 34 kilograma plastičnog otpada za jednokratnu upotrebu. Velik dio toga završava upravo u morima.
Ključna je edukacija
Voditeljica Odjela za komunikacije i zagovaranja u udruzi Sunce, Maja Jurić, smatra da je edukacija ključna.
"Većina ljudi ne onečišćuje okoliš namjerno, nego iz neznanja. Potrebno je više osvještavanja, osobito među turistima i posjetiteljima zaštićenih područja.“
Udruga Sunce kroz projekte poput FishNoWaste, WASTEREDUCE, Plastic-Free Croatian Island i certifikata Dalmatia Green potiče održive prakse. Cilj je smanjiti upotrebu plastike, unaprijediti razvrstavanje otpada i osnažiti lokalnu zajednicu. Projekti se provode na području Dugog otoka, zapadne obale Istre i plaže Sakarun.
"Zagađenje neće nestati samo od sebe. Djecu treba učiti od malena. Moja kći je već s dvije godine znala pokupiti opušak u parku i baciti ga u kantu. Neki se zgražaju, ali djeca ionako vole sve dirati, pa neka to barem bude korisno. Najvažnije je da ne odrastaju misleći da to nije njihova odgovornost“, zaključio je Posarić.
Zagađenja se mogu prijaviti anonimno putem Zelenog telefona (072 123 456) ili e-mailom (info@sunce-st.org). Iz udruge poručuju da je svaka prijava važna jer kad otpad jednom dospije u more, njegova sanacija postaje znatno složenija, stoji u tekstu Lucije Vujnović.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
