Njezin porast brojnosti i širenje prema sjeveru nisu samo zanimljiv biološki fenomen, već i upozorenje o većim promjenama koje se odvijaju u našem okolišu
PRAVA DELICIJA
FOTO Upecao ribu kod Biograda i iznenadio se: 'Ovo nisam vidio 25 godina! Nisam znao što je'
Čitanje članka:
2
min
U svojih 25 godina ribolova ovu vrstu nikada nisam vidio, kazao nam je čitatelj koji je u Jadranskom moru snimio ribu kostorog. Dodao je da isprva nije mogao odgonetnuti o kojoj je vrsti riječ.
- Ulovio sam ju u Dragama nedaleko od Biograda s obale. Nakon nisam znao o kojoj se vrsti radi pa sam pitao lokalne starije ribare. Nisu ni oni znali. Tek nakon što sam pitao prijatelja, koji se bavi ribolovom 40 godina, uspjeli smo uz pomoć interneta odgonetnuti o kojoj je vrsti riječ - kazao je čitatelj.
Upitali smo stručnjaka za ribe, Jakova Dulčića s Instituta za oceanografiju i ribarstvo o kojoj je ribi riječ. Potvrdio nam je da je riječ o ribi kostorog koja je danas česti stanovnik Jadranskog mora.
- Riba o kojoj govorimo danas postala je najuobičajenija u Jadranskom moru, iako je ranije bila prava rijetkost. Još prije dvadesetak i više godina gotovo da se nije mogla vidjeti, a nalazila se uglavnom u južnim dijelovima Jadrana, posebno oko Dubrovnika. No, uslijed promjena u temperaturi mora i klimatskih uvjeta, došlo je do porasta brojnosti i pomaka njezina staništa prema sjevernijim područjima - kazao je Dulčić.
Dodao je da je ovaj proces poznat kao tropikalizacija i meridionalizacija. To je pojava u kojoj tropske vrste sve češće ulaze u Jadran i šire se duž istočne obale, od krajnjeg juga kod Molunta pa sve do Tršćanskog zaljeva.
- Danas je ova vrsta uobičajena duž čitave hrvatske obale. Uz to, ne bilježi se samo porast odraslih jedinki, nego i mlađih. Mlade ribe često traže zaklon ispod plutajućih objekata poput drva, olupina ili drugih predmeta na površini mora. Nije otrovna u klasičnom smislu, no može izazvati ciguatera trovanje ako se konzumira nepravilno pripremljena. To se događa kada se prehranjuje fitoplanktonom ili struže koralje, pa toksini iz hrane završe u njenim tkivima. Ipak, taj otrov je termolabilan. Uništava se kuhanjem i pečenjem, pa je važno ribu dobro ispeći i skinuti kožu prije konzumacije - dodaje.
Za razliku od riba poput napuhače (četverozupke), kod koje je otrov termostabilan i ostaje prisutan čak i nakon kuhanja, kod ove vrste se toksini neutraliziraju toplinskom obradom, što je čini sigurnom za jelo ako se pravilno pripremi.
- Osim toga, vrsta Balistes capriscus, ima posebno značenje za znanstvenike jer se koristi kao biološki indikator zatopljenja morskih voda. Francuski i španjolski znanstvenici već godinama bilježe njegovo širenje i prisutnost kao jasan znak porasta temperature. Kada se pojavi u većim količinama u sjevernim dijelovima mora, to je znak da se događa zatopljenje povezano s promjenama u golfskoj struji i klimatskim promjenama općenito. Njegovo prirodno rasprostranjenje uključuje Atlantski ocean i Mediteran, a najčešće se javlja uz obale Mauritanije. Međutim, u godinama kad se povisi temperatura mora, dolazi u znatno većem broju i u sjeverne dijelove poput Biskajskog zaljeva, a sada sve češće i u sjeverni Jadran. Sama pojava ove vrste u hladnijim vodama tijekom ljeta pouzdan je znak da se nešto mijenja u morskom ekosustavu - kazao je.
Zaključno, dodao je da iako ova riba nekima može djelovati egzotično ili čak opasno, ako se pravilno pripremi, potpuno je sigurna za konzumaciju. Njezin porast brojnosti i širenje prema sjeveru nisu samo zanimljiv biološki fenomen, već i upozorenje o većim promjenama koje se odvijaju u našem okolišu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
