Više od 70 posto ukupne potrošnje plina u Iranu dolazi s ovog polja, koje napaja oko 80 posto elektrana i ključno je za petrokemijsku industriju. Bez Južnog Parsa, Iran ostaje u mraku
JUŽNI PARS
Gori najveće plinsko polje na svijetu! Iran bijesan. Trump im prijeti da će sve dignuti u zrak!
Čitanje članka:
3
min
Usred Perzijskog zaljeva leži plinski div, kolosalno energetsko blago koje je istovremeno i pokretač i Ahilova peta dviju država. Polje Južni Pars, kako ga zovu u Iranu, odnosno Sjeverna kupola (North Dome) na katarskoj strani, najveće je nalazište prirodnog plina na svijetu.
Pokretanje videa...
00:29
No, sredinom ožujka 2026. godine, ovo geostrateški ključno mjesto postalo je epicentar vojne eskalacije koja je zaprijetila pokretanjem globalne energetske krize, nakon što su izraelski udari pogodili iranska postrojenja i izazvali lančanu reakciju odmazde diljem Bliskog istoka.
Plinski div na staklenim nogama
S procijenjenih 51 bilijun kubičnih metara plina i 50 milijardi barela kondenzata, ovo polje sadrži gotovo jednako rezervi koliko i sva ostala svjetska nalazišta zajedno. Podijeljeno je između Irana, koji kontrolira manji, ali i dalje ogroman dio od 3.700 kvadratnih kilometara, i Katra, čija se zona proteže na 6.000 kvadratnih kilometara. Ipak, način na koji su dvije zemlje iskoristile ovo zajedničko bogatstvo ne može biti različitiji.
Katar je uložio milijarde u razvoj, postavši vodeći svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) i pretvorivši svoje rezerve u temelj nacionalnog prosperiteta. S druge strane, Iran se, pritisnut desetljećima zapadnih sankcija, lošeg upravljanja i nedostatka stranih investicija, mučio da održi korak.
Za Teheran, Južni Pars nije primarno izvozni adut, već žila kucavica domaće ekonomije. Više od 70 posto ukupne potrošnje plina u Iranu dolazi s ovog polja, koje napaja oko 80 posto elektrana i ključno je za petrokemijsku industriju. Bez Južnog Parsa, Iran ostaje u mraku.
Eskalacija koja je zapalila tržišta
U srijedu, 18. ožujka 2026., izraelski zračni napad ciljao je upravo tu žilu kucavicu. Postrojenja i rafinerije u iranskom energetskom čvorištu Asaluyeh pogođeni su, izazvavši goleme požare i trenutačni prekid proizvodnje u nekoliko ključnih faza. Prema prvim procjenama, udar je izbacio iz pogona gotovo 12 posto ukupne iranske proizvodnje plina.
Posljedice su bile trenutačne i globalne. Cijena barela nafte na svjetskim tržištima skočila je sa 103 na 108 dolara, dok su cijene plina u Europi porasle za sedam posto zbog straha od širenja sukoba. Iran je odmah obustavio isporuke plina susjednom Iraku, koji o iranskom plinu ovisi za gotovo 40 posto svojih energetskih potreba, gurnuvši ga na rub energetske krize. Analitičari su napad ocijenili kao prekretnicu u sukobu - prijelaz s isključivo vojnog na ekonomski rat, s ciljem paraliziranja iranskog gospodarstva.
Oko za oko, rafinerija za rafineriju
Odgovor Teherana bio je brz i brutalan. Samo nekoliko sati nakon napada, Iranska revolucionarna garda lansirala je balističke projektile na energetsku infrastrukturu u susjednim zaljevskim zemljama. Najteže je pogođeno katarsko postrojenje Ras Laffan, jedno od najvećih postrojenja za izvoz LNG-a na svijetu, gdje je prijavljena "opsežna šteta".
Istovremeno, napadnute su i dvije rafinerije u blizini saudijskog glavnog grada Rijada, a Ujedinjeni Arapski Emirati presreli su projektile iznad svojih postrojenja. Zaljevske monarhije, koje su do tada uglavnom ostajale po strani u sukobu, osudile su napade. Ministarstvo vanjskih poslova UAE-a nazvalo je udar na Južni Pars "ozbiljnom eskalacijom", dok je Katar napad opisao kao "opasan i neodgovoran korak". Iranska odmazda potvrdila je da je sukob ušao u novu, opasnu fazu u kojoj su energetska postrojenja postala legitimne mete.
Američka uloga i Trumpova prijetnja
Pitanje američke upletenosti odmah se nametnulo. Dva izraelska dužnosnika potvrdila su za CNN da je napad izveden u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama, iako su drugi izvori navodili da je Washington bio obaviješten, ali nije izravno sudjelovao. Američki predsjednik Donald Trump javno je negirao bilo kakvo saznanje o operaciji.
Sjedinjene Države nisu znale ništa o ovom konkretnom napadu - objavio je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social, dodajući da Iran to nije znao i da je "neopravdano i nepošteno napao dio katarskog LNG postrojenja".
Nakon toga uslijedila je izravna prijetnja Teheranu. Trump je poručio da će, ako se iranski napadi nastave, SAD "masivno dići u zrak cjelokupno plinsko polje Južni Pars snagom i moći kakvu Iran nikada nije vidio ni svjedočio". Ova izjava dodatno je podigla napetosti, stavljajući cijeli svijet u stanje pripravnosti dok promatra kako se energetski rat na Bliskom istoku zahuktava.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
