Riječ je o istraživanju za Dukatov projekt "Hrana se ne baca". Ipak pozitivno je što se broj građana koji bacaju hranu u odnosu na 2023. godinu smanjio za 14 posto
ŠOKANTNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA
U Hrvatskoj više od milijun ljudi baca hranu jednom tjedno ili češće, a prednjači Generacija Z
Čitanje članka:
4
min
Gotovo dvije trećine naših građana baca hranu, a više od milijun ljudi u Hrvatskoj to čini redovito, bacajući je jednom tjedno ili češće. Time izravno doprinose emisijama stakleničkih plinova koje ubrzavaju globalno zagrijavanje i izazivaju klimatske promjene.
Uznemirujući su to podaci istraživanja koje je u lipnju ove godine provela agencija Improve Research & Analytics za Dukatov projekt "Hrana se ne baca". Istraživanje je rađeno putem online ankete na 600 ispitanika, a riječ je o reprezentativnom uzorku odrasle populacije u dobi od 16 do 65 godina. Cilj je bio istražiti ponašanja i stavove građana o bacanju hrane te koliko su informirani o tome kako bacanje hrane utječe na klimatske promjene.
Slično istraživanje radili su i prije dvije godine, a dobra vijest je da se broj građana koji bacaju hranu u odnosu na 2023. ipak smanjio za 14 posto. Najviše hranu bacaju mladi u dobi od 15 do 29 godina, riječ je o tzv. Generaciji Z, dok građani u dobi od 45 do 65 godina, tzv. Generacija X, najmanje baca hranu. Također, istraživanje je pokazalo da se više hrane baca u Zagrebu i okolici te općenito u većim gradovima kao i u kućanstvima sa četiri i više članova.
Zanimljivo je i da je čak 65 posto pripadnika Generacije Z zabrinuto zbog bacanja hrane, no 71 posto to svejedno čini, a gotovo polovica hranu baca redovito. Najčešće se bacaju ostaci od kuhane odnosno pripremljene hrane (63 %), kruh i peciva (43 %), voće (26%) i povrće (22%) dok se mliječnih proizvoda baca čak 11 posto manje nego prije dvije godine (svega 12%).
Porazno je da tek četiri posto građana točno odgovara na pitanja o značenju oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", a njih 56 posto djelomično razumije razliku između oznaka. To znači da nisu dovoljno informirani o ovoj temi.
Inače, oznaka ”upotrijebiti do” koristi se za rizične namirnice i predstavlja određen rok trajanja na temelju testova koje obavlja proizvođač ili neka znanstvena institucija i utvrdi da je to neki siguran rok gdje se ništa neće dogoditi u uvjetima čuvanja koji su propisani. Nakon isteka roka trajanja ta hrana ne bi se smjela konzumirati jer se radi o hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva (svježe meso i riba, jaja, mliječni proizvodi).
Što se tiče oznake “najbolje upotrijebiti do” riječ je o proizvodima koji nisu rizični te se uglavnom mogu konzumirati i nakon što je prošao taj rok, ako su pravilno čuvane.
Kada hrana završi na odlagalištu, truljenjem hrane u anaerobnim uvjetima stvaraju se staklenički plinovi od kojih je posebno opasan metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava atmosferu od CO₂. Procjenjuje se da je bacanje hrane odgovorno za 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova.
Čak 74 % građana svjesno klimatskih promjena i utjecaja ljudskih aktivnosti na njih. Ipak, samo 39% građana zna objasniti utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, a samo 5% građana percipira bacanje hrane kao ekološki problem. Nadalje, 66% građana zabrinuto je zbog problema bacanja hrane, a iznenađuje i podatak da, kao glavni razlog bacanja hrane čak 64% građana navodi preveliku količinu pripremljene hrane.
Rezultati istraživanja predstavljeni su u srijedu na panel-raspravi “Kad bacanje hrane postane klimatski problem - i kako ga zaustaviti”, na kojoj su sudjelovali ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono, meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar i direktor Dukata Zoran Ković.
- Bacanje hrane značajno doprinosi stvaranju stakleničkih plinova i klimatskim promjenama. Istovremeno, smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih, najjednostavnijih i najjeftinijih načina za smanjenje emisija – s konkretnim i mjerljivim učinkom na okoliš. Ohrabruje nas podatak da osvještavanje građana daje rezultate - rekao je direktor Dukata Zoran Ković.
Stručnjakinja za klimatske promjene Dunja Mazzocco Drvar smatra da su svi motivi za klimatski odgovorno djelovanje, bili oni etički, moralni, financijski ili iz osobne osviještenosti, jednako vrijedni jer svi donose pozitivan učinak. Također, poručuje, nužna je sustavna edukacija građana, osobito mlađih generacija.
- Ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša provode istraživanja i mjere za smanjenje otpada, od edukacije djece i javnosti do uspostave devet banaka hrane i opremanja posrednika za doniranje te smo tako usmjerili oko 2000 tona viškova u korisne svrhe - kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić istaknuo je da su ciljevi smanjenja otpada od hrane postavljeni na razini EU do 2030. ambiciozni, ali ostvarivi uz jače institucionalne mjere i proširenu odgovornost proizvođača, a ne samo potrošača.
- Klimatska kriza je već u zoni između žutog i crvenog alarma. Globalno se čini premalo, dok Hrvatska trpi posljedice poput suša i rasta razine mora. Rješenja moraju biti sustavna: od obrazovanja i regulacije do proizvodnje hrane i energije, jer je energetika u središtu klimatskih promjena - zaključio je atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
