Uhićeni su pilot i partnerica mu, fatalna državljanka Srbije. Vojni analitičar kaže kako nasreću nije mogao odavati državne tajne te da nije ugrožena nacionalna sigurnost. Slučaj je i dalje pod istragom
MORH U SREDIŠTU AFERE
Spašavao trudnice i djecu pa pao u špijunskom skandalu: 'Cura mu ucjenjivala i suce?'
Čitanje članka:
3
min
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je u središtu jedne od najvećih sigurnosnih afera posljednjih godina nakon što su hrvatski vojni pilot helikoptera J. I., koji je spašavao trudnice i djecu, te njegova djevojka A. M. iz Kosovske Mitrovice uhićeni pod sumnjom za špijunažu u korist Srbije.
Istraga koja je trese vojni i obavještajni sustav glavna je tema i na ulicama i među političarima. Par je prvi put uhićen prije mjesec dana na otoku Visu, gdje su boravili na godišnjem odmoru. Premda su u početku razlozi njihovog privođenja ostali nepoznati, pilot je ubrzo pušten, dok je njegova djevojka smještena u Tranzitni prihvatni centar za strance Trilj i najavljena joj je desetogodišnja zabrana ulaska u Hrvatsku. Međutim, detaljna pretraga njihovih mobitela i uređaja otkrila je komunikaciju koja je upućivala na prijenos povjerljivih podataka srpskim političarima, a to je ponovno otvorilo istragu i dovelo do novog uhićenja.
Prema neslužbenim informacijama bliskima istrazi, J. I., hrvatski pilot iz Splita, prikupljao je povjerljive informacije tijekom službe na Kosovu kao pripadnik HRVCON-a u sklopu NATO-ove misije KFOR-a. Njegova partnerica A. M., koja je radila u EULEX-u i UNMIK-u te je imala kontakte s brojnim sucima i tužiteljima, preuzimala je te podatke i prosljeđivala ih čelnicima Srpske liste, glavne političke stranke Srba na Kosovu povezane s Beogradom.
Tajne informacije odnosile su se na kretanja i planove KFOR-ovih snaga, posebno u zoni Zubina Potoka, gdje su često nastajale napetosti između Srba i kosovskih vlasti. Jedan od otkrivenih slučajeva povezan je i s uhićenjem Dejana Pantića, bivšeg policajca, čije je privođenje izazvalo nemire i blokade graničnih prijelaza između Srbije i Kosova. Istražitelji su, između ostalog, identificirali najmanje četiri konkretna slučaja odavanja tajnih podataka, a A. M. je, prema informacijama iz istrage, navodno i pokušavala ucjenjivati pojedine suce i tužitelje. Također je bila povezana s važnim predstavnicima srpske zajednice na Kosovu, uključujući one zadužene za formiranje Zajednice srpskih općina.
Uhićena je, kako doznaje Dnevnik Nove TV, prije vojnog pilota bila u vezi i s hrvatskim policajcem, ali u vrlo čestom kontaktu s jednim bivšim novinarom.
Stručnjaci smatraju da nije nužno riječ o velikoj prijetnji nacionalnoj sigurnosti, jedan od njih je i Marinko Ogorec.
- Nisam siguran da on može odati nekakve državne tajne. Nisam siguran da je u toj poziciji da je radio s državnim tajnama, sukladno tome nisam siguran da bi moglo doći do nekakvog stanja koje bi ugrozile nacionalnu sigurnost - rekao je Ogorec.
On pojašnjava da je špijunaža, tehnički gledano, odavanje podataka strani kojoj to nije ovlašteno.
- Ako se čovjek bavi ilegalnim traženjem informacija ili dolazi u posjed informacija koje mu ne pripadaju, to se može zvati špijunažom. U ovom slučaju, on je bio iskorištena strana od obavještajke. Moguće je da je davao podatke o postrojbi u kojoj je radio i djelovao te o drugim postrojbama s kojima je surađivao - govori Ogorec.
Dodaje da u sustavu oružanih snaga uvijek može doći do pojedinaca koji ne pripadaju sustavu, ali sustav je u ovom slučaju funkcionirao.
- Sustav ga je prepoznao, uočen je i vjerojatno će biti sankcioniran. Problem su pojedinci, ne sustav - govori Ogorec.
S druge strane, odvjetnica uhićene A. M., Doris Košta, ističe kako prema Kaznenom zakonu špijunaža podrazumijeva postojanje materijalnih dokaza i nastanak posljedica koje ugrožavaju Republiku Hrvatsku.
- Kad pročitate kazneni zakon, vidjet ćete da mora postojati dokaz o vrsti špijunaže i način na koji je ugrožena sigurnost. U ovom slučaju nacionalna sigurnost nije ugrožena - kaže odvjetnica.
Županijsko državno odvjetništvo u Splitu pokrenulo je istragu temeljem kaznene prijave Samostalnog sektora za vojnopolicijske poslove. Optuženi su J. I. i A. M. zbog špijunaže. Zbog osjetljivosti istrage, cijela istraga proglašena je tajnom, kako ne bi narušila ishod postupka.
Nakon višesatne rasprave sud je odredio istražni zatvor pilotu zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, dok je A. M. pritvorena i zbog opasnosti od bijega zato što je strana državljanka. Županijsko državno odvjetništvo najavilo je žalbu na dijelove odluke koji nisu išli u korist optuženih.
Kazneni zakon predviđa zatvorsku kaznu od jedne do deset godina za one koji povjerljive podatke učine dostupnima stranoj državi ili organizaciji. Unatoč ozbiljnosti slučaja, Ministarstvo obrane za sada nije dalo nikakvu službenu izjavu. Očito je riječ o iznimno osjetljivom pitanju koje bi moglo imati šire sigurnosne i političke implikacije.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio pitanja o sigurnosti u oružanim snagama. Hoće li se istraga razriješiti u potpunosti i kakve će sankcije uslijediti, ostaje vidjeti, no jedno je sigurno - hrvatski sigurnosni sustav još jednom je pokazao da je budan i spreman reagirati na svaku prijetnju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
