Kada pročitate kazneni zakon onda će te vidjeti da bi se ostvarilo obilježje špijunaže mora postojati materijalni dokaz o kakvoj se vrsti špijunaže radi, govori odvjetnica
Odvjetnica fatalne Srpkinje koja je s hrvatskim pilotom odavala tajne: To ne može biti špijunaža
Obrana je stava da nisu ispunjeni uvjeti za kazneno djelo špijunaže. Mislim da ne dostaju elementi koji to djelo čine djelo. Nacionalna sigurnost sigurno nije bila ugrožena, rekla je za 24sata odvjetnica uhićene A.M. Kosovske Mitrovice.
Podsjetimo, Županijski sud u Splitu je sinoć kasno navečer njoj i njenom partneru hrvatskom vojnom pilotu helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva J.I. odredio istražni zatvor. Ranije smo objavili kako im se na teret stavlja kazneno djelo špijunaže u korist Srbije.
- Kada pročitate kazneni zakon onda će te vidjeti da bi se ostvarilo obilježje špijunaže mora postojati materijalni dokaz o kakvoj se vrsti špijunaže radi. Postoje stupnjevi tajnosti. S druge strane mora nastati posljedica, dokaz na koji je način ugrožena Republika Hrvatska - rekla nam je odvjetnica dodajući kako je upravo to obilježje kaznenog djela koje se stavlja na teret njezinoj klijentici.
Istražni zatvor je pilotu određen po osnovi opasnosti od utjecaja na svjedoke, odnosno da bi mogu uništiti, sakriti ili izmijeniti tragove važne za kazneni postupak, a njoj je i zbog te osnove i zbog opasnosti od bijega, pošto je strana državljanka, objašnjeno nam je ranije na Županijskom sudu u Splitu.
Kako je objavila Slobodna Dalmacija, špijunsko klupko počelo se odmotavati nakon što je par uhićen prije mjesec dana na Visu, gdje su bili na godišnjem odmoru. Premda razlozi tog prvog privođenja nisu službeno poznati, pilot je ubrzo pušten na slobodu. Njegova partnerica dobila je rješenje da će ​biti smještena u Tranzitni prihvatni centar za strance Trilj, nakon čega je trebala biti prognana iz Hrvatske na 10 godina.
Međutim, pretraga njihovih mobilnih telefona otkrila je komunikaciju koja je ukazivala na prenošenje povjerljivih informacija srpskim političarima. Riječ je o podacima koje je J. I. prikupljao tijekom službe na Kosovu kao pripadnik hrvatskog kontingenta (HRVCON) u sklopu mirovne misije KFOR-a pod vodstvom NATO-a. Nakon tih otkrića, oboje su ponovno uhićeni.
Prema neslužbenim informacijama, A. M. je od svoga partnera dobivala podatke o kretanju i planovima KFOR-ovih snaga na sjeveru Kosova, koje je potom prosljeđivala čelnicima Srpske liste, glavne političke stranke Srba na Kosovu koja usko surađuje s vlastima u Beogradu. Istražitelji navode da su poruke razmjenjivali putem aplikacije WhatsApp, a u komunikaciji se spominje i novinar jedne međunarodne agencije kojem su također stizali dijelovi informacija.
Identificirana su najmanje četiri slučaja odavanja tajnih podataka. Jedan se odnosi na djelovanje KFOR-a u Zubinom Potoku, gdje su često dolazilo do napetosti između lokalnih Srba i kosovskih vlasti. Drugi je povezan s uhićenjem Dejana Pantića, bivšeg pripadnika kosovske policije, čije je privođenje u prosincu 2022. izazvalo nemire i blokade graničnih prijelaza sa Srbijom.
Istraga je pokazala i da je A. M. radila u Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava (EULEX) i u misiji UNMIK-a, te da je imala kontakte s brojnim sucima i tužiteljima. Prema navodima izvora, neke od njih je čak pokušavala ucjenjivati. Također je bila bliska s pojedinim istaknutim predstavnicima srpske zajednice na Kosovu, uključujući čelnike nevladinih organizacija i političkih struktura zaduženih za stvaranje Zajednice srpskih općina.
Srpske obavještajne službe, tvrde izvori, sustavno su poticale zapošljavanje Srba u međunarodnim institucijama na Kosovu, koristeći njihove pozicije kako bi se prikupljale informacije i vršio pritisak na pravosudne procese.