Koje su navike spavanja prakticirali genijalci?
Tesla je spavao vrlo malo, Da Vinci je prakticirao kratke drijemeže tijekom dana, a Edison je često radio noću. Iako ove navike zvuče fascinantno, znanost ipak potvrđuje da je za zdravlje, kreativnost i produktivnost ključan kvalitetan san
San je temelj zdravlja, dugovječnosti i mentalne ravnoteže. No u današnjem ubrzanom društvu, gdje se radni dan lako prelijeva u noć, zahvaljujući ekranima i internetu, san se sve češće doživljava kao luksuz. To nije dobro jer, kako neuroznanstvenici upozoravaju, dugoročno ignoriranje biološkog ritma vodi prema ozbiljnim zdravstvenim posljedicama.
Pa ipak, u povijesti nalazimo primjere briljantnih umova koji su spavali vrlo malo jer su smatrali da je san samo smetnja njihovoj produktivnosti. Jeste li znali da su Nikola Tesla, Leonardo da Vinci i Thomas Alva Edison poznati ne samo po svojim izumima i doprinosu čovječanstvu nego i po krajnje neobičnim obrascima spavanja?
Nikola Tesla
Hrvatsko-američki izumitelj Nikola Tesla navodno je imao gotovo nadljudsku radnu energiju, ali i krajnje štetne navike spavanja. Sam je često govorio da malo spava i odmarao se tek nekoliko sati na dan. Prema nekim izvorima, Tesla je spavao samo dva sata svake noći, uz povremena kratka drijemanja.
Već kao dječak pokazivao je nesklonost snu tako što je provodio noći čitajući knjige s očevih polica, sve dok ga roditelji nisu uhvatili. Poslije, na studiju, profesori su upozoravali njegovog oca da ga iscrpljujuće navike mogu uništiti. Moguće je da je to utjecalo na njega jer je navodno u 25. godini doživio živčani slom, a u zrelijoj dobi i halucinacije te pred kraj života demenciju. Njegov radni zanos bio je neupitan, ali cijena kroničnog manjka sna bila je visoka.
Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci navodno je slijedio raspored spavanja danas poznat kao "Da Vinci sleep schedule". Riječ je o ekstremnom obliku polifaznog spavanja u kojem osoba drijema po dvadesetak minuta svaka četiri sata, što je ukupno tek oko dva sata sna na dan. Time je, barem teoretski, Leonardo dobivao šest dodatnih budnih sati na dan. A ako to sve zbrojimo, ispada da je Da Vinci tijekom života dobio još 20 godina produktivnog rada.
Ova praksa oslanja se na ideju da kratki i pravilno tempirani drijemeži mogu omogućiti tijelu brži ulazak u REM fazu, koja je ključna za bolje pamćenje i kreativno razmišljanje. Danas se polifazni rasporedi proučavaju i prakticiraju među entuzijastima, no većina ljudi teško podnosi ovakvu redukciju sna.
Thomas Edison
Thomas Alva Edison ne samo da je bio poznat po polifaznom spavanju i kratkim drijemežima - baš poput Da Vincija - nego je otvoreno zagovarao ideju da je san nepotreban. Tvrdio je da spava najviše četiri sata na dan, a isti je režim zahtijevao i od svojih asistenata. U laboratoriju su, prema Edisonovim riječima iz jednog intervjua, čak zapošljavali čuvare da bude iscrpljene zaposlenike, koji su znali zaspati u skrivenim kutovima i ispod stubišta.
Edison je vjerovao da je sposobnost ostati budnim ključna za uspjeh, a san je gubitak vremena. Njegov utjecaj bio je toliki da je nespavanje, prema interpretaciji profesora povijesti Alana Dericksona, postalo simbol američkog poduzetničkog duha te znak izdržljivosti, ambicije i "muževne budnosti".
Znanost o snu
Iako su Tesla, Da Vinci i Edison mogli funkcionirati s malo sna, suvremena znanost pokazuje da je takav način života dugoročno štetan. Studija iz 2017. provedena na studentima pokazala je da neredoviti obrasci spavanja, čak i kad ukupno trajanje sna ostane isto, remete biološki sat i pogoršavaju akademske rezultate. San nije samo pasivno stanje nego važan biološki proces ključan za naše fizičko i mentalno blagostanje.
Tijekom sna događaju se vrlo važni procesi:
-
Faza 1: prijelaz između jave i sna; lako buđenje i osjećaj da niste spavali.
-
Faza 2: najdulja faza, u kojoj provodimo polovicu noći; usporava se srčani ritam i snižava krvni tlak, što štiti kardiovaskularni sustav.
-
Faza 3: duboki, restorativni san, u kojem se tijelo obnavlja i jača imunitet.
-
REM faza: faza snova i intenzivne moždane aktivnosti; ključna za pamćenje i kreativnost.
Bez dovoljno vremena u tim fazama tijelo ne može pravilno funkcionirati. Kronična deprivacija sna povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa, pretilosti i mentalnih poremećaja, a dugoročno može uzrokovati i trajno oštećenje mozga.
Stvorite svoju oazu sna
Jedno je sigurno: za kvalitetan san važno je slijediti ritam vlastitog tijela - odlaziti na spavanje i buditi se u isto vrijeme te prije počinka izbjegavati ekrane i kofein. Jednako važnu ulogu u odmoru ima i okruženje u kojem spavate.
Udobna, prozračena i smirujuća spavaća soba, mekana posteljina te pravi jastuk i madrac mogu značajno utjecati na mirnoću i dubinu sna. Sve to možete pronaći u Lesnininu katalogu, gdje vas očekuje bogata ponuda spavaćih soba, posteljina i drugih stvari koje će vašu noć pretvoriti u istinsko zadovoljstvo.
Cijelu ponudu potražite na Lesnina XXXL.
