Generacija Z u opasnosti: Internetski prevaranti sve češće ciljaju tinejdžere
Sve više hrvatskih tinejdžera upada u zamke lažnih oglasa na internetu. Posljedice ovih prijevara nisu samo financijske - osim s krađom podataka, mladi se suočavaju s ucjenama i ozbiljnim pritiscima koji ugrožavaju njihovo mentalno zdravlje
Ako u tražilicu upišete “online prijevare tinejdžeri”, Google će izbaciti na desetke slučajeva mladih koji su u posljednju godinu ili dvije postali žrtve prevaranata. Od 19-godišnjaka koji je uplatio 140 eura za lažne ulaznice za rukometnu utakmicu, preko 13-godišnjaka koji je putem aplikacije izgubio 180 eura džeparca, do 18-godišnjaka iz Otočca koji je klikom na lažni link pri kupnji harmonike ostao bez 9100 eura.
Iako odrastaju u digitalnom svijetu i često se čini da im je tehnologija “produžena ruka”, stručnjaci upozoravaju kako upravo tinejdžeri u svijetu prepunom lažnih oglasa i “brzih zarada” postaju lak plijen za prevarante.
Prema istraživanju Centra za sigurniji internet, gotovo 30 posto mladih od 13 do 18 godina barem je jedanput naišlo na sumnjive online natječaje ili oglase koji obećavaju “laku lovu”. Sličan trend potvrđuje i Deloitteovo istraživanje Connected Consumer, koje pokazuje da su pripadnici generacije Z (rođeni od 1997. do 2012.), koji su odrasli uz internet, više od tri puta češće žrtve online prijevara nego baby boom generacija (rođeni od 1946. do 1964.).
'Mama, izgubio sam mobitel'
Ova statistika jasno pokazuje koliko su online prijevare danas sofisticirane i kako mladi postaju laka meta prevarantima. Denis Rukavina, voditelj kibernetičke sigurnosti u Centru za sigurniji internet, ističe da se tinejdžeri najčešće susreću s nekoliko obrazaca prijevara.
- U svojem radu često se susrećemo s prijavama koje uključuju maloljetnike. Tu su poruke tipa: 'Mama, izgubio/la sam mobitel'. Prevaranti šalju poruku s nepoznatog broja predstavljajući se kao sin ili kći, tvrde da im je mobitel pokvaren i traže hitnu uplatu novca za novi telefon ili plaćanje računa - pojašnjava Rukavina.
Sve je češća i uporaba umjetne inteligencije. Prevaranti koriste AI za generiranje glasovnih poruka koje gotovo identično oponašaju glas djeteta ili javno dostupne snimke s društvenih mreža kako bi kreirali audiozahtjeve. Iako su poruke usmjerene prema roditeljima, zapravo se pritom zloupotrebljava identitet tinejdžera, a često su i oni mete sličnih prijevara u ime "prijatelja".
Još jedan problem su lažne nagradne igre i oglasi koji ciljano koriste popularne sadržaje među mladima, poput besplatnih igara, skinova za Fortnite i Roblox, darovnih kartica ili pretplata na streaming servise. Mladi kliknu na oglas, unesu svoje podatke misleći da će nešto dobiti, a zapravo predaju osobne podatke i podatke s kartica.
Sve je prisutniji i fenomen "pig butchering", investicijska prijevara u kojoj prevarant postupno gradi povjerenje preko društvenih mreža, a zatim uvodi žrtvu u lažno ulaganje u kriptovalute putem lažnih platformi. Rukavina to objašnjava ovako:
- Žrtva vidi fiktivni rast svoje investicije i ulaže sve više novca, često koristeći financijske instrumente roditelja, a kad pokuša podignuti novac, platforma nestane.
Prevaranti igraju na kartu hitnosti
Najčešća metoda kojom se prevaranti koriste je socijalni inženjering, tzv. manipulacija emocijama poput pohlepe, hitnosti i želje za pripadanjem. Mladi se intenzivno služe društvenim mrežama i dijele razne osobne podatke, koje zatim prevaranti zloupotrebljavaju.
- Poruke tipa: 'Čestitamo, osvojili ste iPhone!' ili 'Besplatni V-Bucks za Fortnite, kliknite odmah!' ciljano koriste referencije iz popularne kulture. Lažni oglasi imitiraju poznate brendove ili web stranice, a u Hrvatskoj smo imali i kampanje koje su oponašale Poreznu upravu, sustav e-Građani ili internetsko bankarstvo većih banaka - navodi Rukavina.
Za mlade su posebno opasni phishing linkovi povezani s gaming platformama i društvenim mrežama, kao i osjećaj hitnosti te ekskluzivnosti, poznat kao FOMO (Fear of Missing Out). AI i deepfake tehnologije dodatno povećavaju rizik.
- Videosadržaji generirani umjetnom inteligencijom u kojima poznate osobe 'preporučuju' ulaganja te sofisticirani chatbotovi koji grade povjerenje koriste se i u romantičnim prijevarama, a često rezultiraju ucjenom ili traženjem financijske naknade - ističe Rukavina.
Posljedice nadilaze financijski gubitak
Kad tinejdžer postane žrtva online prijevare, posljedice uvelike nadilaze financijski gubitak. Najizraženije su osjećaji srama i krivnje, zbog kojih mladi često šute o incidentu. Istraživanja Centra za nestalu i zlostavljanu djecu pokazuju da čak 40 posto srednjoškolaca koji dožive online zlostavljanje to ne bi prijavilo, dijelom iz straha od reakcije škole ili roditelja.
- Kod žrtve prijevare javljaju se dugotrajna anksioznost, strah od interneta, nepovjerenje prema online komunikaciji, stalna zabrinutost da će podaci biti zloupotrijebljeni. Ako su podijeljene intimne fotografije ili osobni podaci, postoji i realan rizik od ucjene (sextortion) - upozorava Rukavina.
Doznajte kako zaštititi djecu i tinejdžere
Osnovna digitalna higijena ključ je zaštite: korištenje jakih, jedinstvenih lozinki, redovita promjena i uključivanje dvofaktorske autentifikacije. Prije klika na bilo koji link ili unos podataka važno je provjeriti pošiljatelja i URL stranice. Legitiman poslodavac ili nagradna igra neće tražiti broj bankovne kartice ili OIB preko WhatsAppa.
- Najvažnije je da roditelji razgovaraju s djecom o online rizicima bez osuđivanja. Ako dijete zna da može reći 'nasjeo/la sam na nešto sumnjivo' bez straha od kazne, mnogo je veća šansa da će na vrijeme prijaviti problem - zaključuje Rukavina.
A1 Hrvatska u suradnji s Centrom za sigurniji internet pripremila je ciklus besplatnih webinara prilagođenih različitim dobnim skupinama djece i njihovih roditelja. Roditelji učenika nižih razreda osnovne škole učit će kako postaviti zdrave temelje za prvi pametni telefon i sigurno igranje na popularnim platformama, a roditelji učenika viših razreda dobivaju smjernice za praćenje društvenih mreža, prevenciju cyberbullyinga i održavanje otvorene komunikacije.
Za roditelje srednjoškolaca fokus je na razvoju kritičkog mišljenja, prepoznavanju online prijevara, zaštiti digitalnog traga i podršci mentalnom zdravlju tinejdžera. Edukacija nudi praktične alate, tehničke savjete i strategije razgovora, pomažući roditeljima da djecu osnaže i zaštite u svijetu interneta, koji se stalno mijenja. Za više informacija i prijavu na webinar kliknite OVDJE!
