Najčešće kontaminirano voće uključuje kruške, grožđe, jabuke, šljive i maline. Zemlje iz kojih dolazi najviše takvog voća su Nizozemska, Belgija, Portugal, Mađarska i Grčka
OPREZNO KUPUJTE
'Prljava dvanaestorka': Ovo su namirnice s najviše pesticida
Čitanje članka:
3
min
Prema nedavnom izvještaju, alarmantnih 95 posto konvencionalno uzgojenog voća i povrća poput jagoda, špinata, kelja, grožđa, bresaka, krušaka, nektarina, jabuka, paprika, trešanja, borovnica i mahuna sadrži mjerljive razine ostataka pesticida. Ovi proizvodi redovno se nalaze na tzv. "prljavoj dvanaestorici" – listi namirnica s najvišom razinom pesticida koju godišnje objavljuju organizacije za zaštitu potrošača.
POGLEDAJ VIDEO: Top savjeti za vrt pun plodova: Luk se sadi uz mrkvu i salatu
Pokretanje videa...
01:12
Iako se ti podaci prvenstveno odnose na američko tržište, slična istraživanja provedena u EU i Hrvatskoj pokazuju da opasni pesticidi nisu rijetkost ni kod nas. U Europskoj uniji, prema izvještaju organizacije PAN Europe, čak 33 posto uzoraka voća bilo je kontaminirano pesticidima 2020. godine, dok je deset godina ranije taj udio iznosio 20 posto.
Najčešće kontaminirano voće uključuje kruške, grožđe, jabuke, šljive i maline. Zemlje iz kojih dolazi najviše takvog voća su Nizozemska, Belgija, Portugal, Mađarska i Grčka.
U Hrvatskoj je situacija dvostruko složenija. Iako je udio kontaminacije voća pesticidima znatno niži od europskog prosjeka – svega 8 posto – zabrinjavajući je rast kontaminacije povrća. Čak 12 posto povrća u Hrvatskoj sadrži pesticide iz skupine PFAS, poznate po svojoj trajnosti i toksičnosti. Od 2014. do 2021. godine njihova prisutnost porasla je za više od 2700 posto.
Zašto je to opasno po zdravlje?
Pesticidi su kemikalije koje se koriste za uništavanje štetnih organizama, no mnogi od njih pokazali su štetne učinke na ljudsko zdravlje. Među najčešćim zdravstvenim rizicima ističu se reprodukcijski problemi, poput prijevremenih porođaja, spontanih pobačaja i urođenih malformacija. Neki pesticidi povezani su i s hormonskim poremećajima, smetnjama rada štitnjače i neurološkim problemima.
Dva posebno problematična fungicida – fludioksonil i pirimetanil – često se koriste za tretiranje voća nakon berbe, kako bi se produžila svježina. No, istraživanja su pokazala da fludioksonil može djelovati na estrogenski sustav, dok pirimetanil remeti funkciju štitnjače i klasificiran je kao potencijalno kancerogena tvar.
Od kuda toliko pesticida?
Najveći problem je u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji koja koristi višestruke tretmane tijekom rasta i berbe biljaka, ali i nakon žetve, osobito kod voća namijenjenog dugotrajnom transportu i skladištenju. Usto, pesticidi često zagađuju tlo i vodu, a štete i oprašivačima poput pčela.
U Hrvatskoj dodatni problem predstavlja uvoz hrane iz trećih zemalja u kojima se koriste pesticidi zabranjeni u EU, poput neonikotinoida, čija kontrola na granicama nije uvijek učinkovita.
Što možemo učiniti da se zaštitimo?
Temeljito pranje i priprema
- Iako nijedna metoda nije potpuno učinkovita, redovito pranje voća i povrća pomaže u uklanjanju dijela ostataka pesticida. Preporučuje se namakanje u otopini vode i octa ili sode bikarbone, osobito za namirnice s glatkom korom.
- Odabir organskih proizvoda
- Istraživanja pokazuju da prelazak na organsku prehranu može znatno smanjiti razinu pesticida u tijelu, u nekim slučajevima i do 95 posto. Iako organski proizvodi nisu potpuno bez pesticida, oni sadrže znatno manje količine i ne koriste sintetske, najštetnije pesticide.
Odabir "čistijih" vrsta voća i povrća
Neke namirnice prirodno sadrže manje pesticida zbog svoje strukture ili načina uzgoja. Na primjer, avokado, ananas, papaja, mango, kupus, luk, mrkva i šparoge često imaju niže razine kontaminacije.
Kupnja lokalnog i provjerenog
Podržavanje lokalnih proizvođača koji se transparentno odnose prema korištenju zaštitnih sredstava može pomoći u smanjenju rizika. Manji proizvođači često koriste manje pesticida, a njihova proizvodnja je lakše nadzirana.
Europska unija je kroz strategiju "Od polja do stola" postavila cilj prepoloviti upotrebu pesticida do 2030. godine. Međutim, trenutačni trendovi, osobito uvozne robe, pokazuju kako je taj cilj još daleko.
Da bi se to postiglo, nužno je pooštriti zakone, provoditi redovne kontrole i razvijati sustave potpore održivim oblicima poljoprivrede.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
