Obavijesti

Lifestyle

Komentari 17

I dalje se premalo kuha u školi, a najgore stanje je u Dalmaciji

I dalje se premalo kuha u školi, a najgore stanje je u Dalmaciji

Na školskim tanjurima u prosjeku se nađe oko 15 posto pripremljene hrane: najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. Za izradu menija većinom su zaduženi školski kuhari

lako se bilježi pozitivan trend u primjeni Nacionalnih smjernica za prehranu u školama, pa učenicima u većini škola za užinu danas češće nude voće i povrće, a u napitke dodaju manje šećera, još postoji nerazmjer u kvaliteti prehrane matičnih škola u većim sredinama i područnih škola na terenu, upozorila je nutricionistica Ivana Šimić iz Službe za javno zdravstvo HZJZ-a na predstavljanju rezultata Istraživanja o kvaliteti prehrane u osnovnim školama, koje je provedeno 2023. godine radi usporedbe s početnim stanjem iz 2019. godine. Istraživanje su zajednički proveli HZJZ i UNICEF, u okviru suradnje na promicanju pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, a cilj je bio vidjeti koliko su se stvari na terenu promijenile, nakon što je 2023. donesena odluka o sufinanciranju obroka za djecu u školama. Povod za razgovor o promjenama za ubuduće bio je 16. listopada, Svjetski dan hrane.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece 01:21

- Nepravilna prehrana jedan je među rizičnim faktorima za razvoj mnogih kroničnih nezaraznih bolesti, koje su danas najčešće u svijetu. Promjena prehrambenih navika, koje kod nas nisu najbolje, kao ni prehrambeno stanje djece, budući da smo drugi u Europi po prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini, predstavlja težak i multidisciplinaran posao u kojem trebamo svi sudjelovati - istaknuo je u uvodu ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Jabuke su čudo za zdravlje, a dvije slastice s ovim voćem ćete praviti cijele jeseni!
Jabuke su čudo za zdravlje, a dvije slastice s ovim voćem ćete praviti cijele jeseni!

Odluka Vlade o sufinanciranju prehrane u osnovnim školama donijela je velike promjene. Tako u školama navode da od te odluke veći broj učenika konzumira plaćeni školski obrok, a porastao je i broj obroka koji škole pripremaju. Neke škole upravo su 2023. prvi put uvele organiziranu školsku prehranu, ili zaposlile dodatno osoblje, odnosno povećale broj sati koje osoblje provede u pripremi obroka. Većina škola ponudila je nutritivno bogatije jelovnike, no nije kod svih jednako.

- Istraživanje je pokazalo da 40 posto područnih škola ima drukčiju prehranu od matičnih, a djeca zaslužuju jednake uvjete - istaknula je Ivana Šimić te dodala kako postoje velike razlike po regijama.

Najmanje škola s kuhinjom je u Dalmaciji, odnosno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Što se tiče provedbe smjernica, razlike su također velike.

- Neke škole i osnivači vrlo su angažirani, a druge imaju ozbiljne infrastrukturne nedostatke. Potrebno je najprije urediti infrastrukturu i zaposliti stručni kadar kako bi se smjernice mogle provoditi - kazala je Šimić.

Nasreću, bilježi se i vrlo pozitivan trend. Iako su sokovi i dalje značajno zastupljeni u školskoj prehrani - nudi ih oko 65 posto škola, što nije u skladu sa smjernicama - primjetno je smanjenje dodavanja šećera u napitke, češće posluživanje nezaslađenih napitaka te povećanje ponude voća i povrća.

Sve što treba znati o dijabetesu: Simptomi, uzroci i prehrana
Sve što treba znati o dijabetesu: Simptomi, uzroci i prehrana

Tako se u istraživanju ističe da čak 22 posto škola svakodnevno učenicima nudi voće, a 23 posto njih i povrće, što Šimić pripisuje višegodišnjem radu na promicanju pravilne prehrane. Naime, upravo Služba za javno zdravstvo redovito surađuje sa školama, u okviru projekta "Živjeti zdravo", nudi školama preporuke vezane za jelovnike i prehranu djece.

Na školskim tanjurima u prosjeku se nađe oko 15 posto pripremljene hrane: najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. U najvećem udjelu škola za izradu jelovnika zaduženi su školski kuhari, koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima, a svakoj četvrtoj školi potrebna je dodatna stručna podrška u usklađivanju školskog jelovnika s Nacionalnim smjernicama, pokazuju podaci. Oko 37 posto škola izjavilo je da koristi predložene jelovnike "Živjeti zdravo", a dodatnih 51 posto to čini djelomično, uz prilagodbu.

Prehrana kroz desetljeća: Evo što treba jesti od 10-ih do 80-ih godina za optimalno zdravlje
Prehrana kroz desetljeća: Evo što treba jesti od 10-ih do 80-ih godina za optimalno zdravlje

Istraživanje je pokazalo i da su potrebna dodatna ulaganja u školsku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova te stručna podrška, posebno u manjim područnim školama, kako bi svoj djeci jednako bila dostupna zdrava i kvalitetna prehrana.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 17