Hrvatska će iskoristiti svih 8,7 milijardi eura EU novca? Trošit će se za vodovod, stanovanje...

Sve upućuje na to da će Hrvatska iskoristiti čitavih 8,7 milijardi eura koje joj je Europska komisija odobrila putem kohezijske politike od 2021. do 2027. godine, ali će izmijeniti neka područja financiranja, te se fokusirati na vodovode, priuštivo stanovanje te istraživanje i razvoj, doznale su 24sata u Bruxellesu na konferenciji Europski tjedan regija i gradova.

Europska komisija svojom kohezijskom politikom nastoji smanjiti nejednakosti između bogatih i siromašnih dijelova EU-a. Zemljama stavlja na raspolaganje EU fondove, a Hrvatska je već krenula u realizaciju projekata vrijednih 4,3 milijarde eura.

MINI VODIČ Doznajte kako investiranjem ostvariti dodatnu zaradu i zašto je važna diversifikacija ulaganja

To znači da je Hrvatska već osigurala 50 posto od odobrenih 8,7 milijardi eura, a u idućih nešto više od dvije godine mora pronaći projekte za preostalih 50 posto. Zemlje EU-a su u prosjeku na sličnom omjeru, odnosno već su potpisale ugovore za 48,9 posto odobrenog novca.

Prije točno mjesec dana (20. rujna) na snagu je stupila nova regulativa EU-a prema kojoj bi još uvijek neiskorišteni novac trebao djelomično otići u pet novih prioriteta: konkurentnost, vodnu otpornost, obranu, priuštivo stanovanje i energetsku efikasnost. Bruxelles smatra da su Europi nužne investicije u tim sektorima.

Ako Hrvatska iskoristi 10 posto, od preostalih 4,3 milijarde eura, za projekte u tim područjima, imat će godinu dana više za njihovu realizaciju. Naime, svi projekti dogovoreni u razdoblju od 2021. do 2027. moraju biti realizirani do kraja 2029., a sada bi mogli dobiti vremena do kraja 2030. Time se povećavaju izgledi za potpuno korištenje novca. Uz to, odluči li zemlja iskoristiti novac za tih pet novih prioriteta dobit će unaprijed 20 posto novca potrebnog za realizaciju njihovih projekata.

U KRATKIM CRTAMA Kako funkcionira mirovinski sustav u Hrvatskoj i što možete učiniti za svoju budućnost

Zemlje stoga u iduća dva mjeseca moraju poslati Europskoj komisiji prijedloge projekata koje bi htjele financirati u tim područjima.

Hrvatska je već poslala prijedlog za sufinanciranje vodovoda u iznosu od 150 milijuna eura, priuštivog i socijalnog stanovanja za 65 milijuna eura te konkurentnost, a što je zapravo istraživanje i razvoj, u iznosu od 46 milijuna eura. Do kraja godine mora još poslati prijedloge projekata koje bi htjela sufinancirati u područjima obrane i energetike.

No da bi dobila novac za tih pet novih područja mora odustati od novca koji je ranije namjeravala iskoristiti za druge sektore. Hrvatskoj je jedan od prioriteta za razdoblje od 2021. do 2027. bila modernizacija željeznica, pa će sada imati manje EU novca za njenu realizaciju. 

Međutim u Bruxellesu je potvrđeno za 24sata da se nije odustalo od tih projekata. Za njihovu realizaciju, odnosno za modernizaciju željeznica, hrvatska vlada je 2024. godine podignula kredit u iznosu većem od 1 milijarde eura kod Europske investicijske banke. Postoji i mogućnost da neki projekti modernizacije željeznica prijeđu u iduće EU financijsko razdoblje, u periodu od 2028. do 2034. godine, s obzirom na njihovo sporije odvijanje.

Hrvatska se želi integrirati u jedinstvenu transeuropsku mrežu prometnica, poznatu kao TEN-T. Zbog toga bi trebala modernizirati željeznicu od Rijeke do Mađarske kako bi putnički vlakovi išli 160 kilometara na sat, a teretni 100. Radovi bi trebali završiti 2040. godine. Vlada se tek treba očitovati kojim će točno novcem financirati neke dijelove, poput trase od Dugog Sela do Novske i od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.

ZA KUTINU, SISAK, SL. BROD Fond za zaštitu okoliša: 10 milijuna eura za obnovu sustava grijanja za čišći zrak

Hrvatska je, naime, ta koja odlučuje o prioritetima korištenja novca iz EU fondova. Europska komisija sufinancira projekte u Hrvatskoj s 85 posto novca, a ostatak daju središnja, regionalna i lokalna vlast.

Prošli tjedan je u Bruxellesu održan Europski tjedan regija i gradova, najveća godišnja konferencija posvećena EU fondovima, na kojoj se okupilo oko 7.000 sudionika.