Sve su lošiji: Zaključivati ne zna svaki peti 15-godišnjak

Kod učenika u svim europskim zemljama, ali i u SAD-u, sve više opada čitalačka pismenost.

Pokazuju to podaci najnovijeg ciklusa PISA testiranja objavljeni prošli tjedan, a ovaj vikend u Helsinkiju okupili su se brojni europski obrazovni stručnjaci kako bi još temeljitije pregledali dobivene rezultate. U zaključku Europske komisije jasno se ističe: Nema mjesta samozadovoljstvu. Naime, prema strateškom okviru EU o poboljšanju edukacijskih rezultata “ET 2020” (Education and training 2020.), postotak učenika koji su ispodprosječni po PISA testiranju trebao bi biti ispod 15 posto.

No pokazalo se da je svaki peti 15-godišnjak u EU pokazao ispodprosječne vještine potrebne u svakodnevnom životu (prosjek je 21,7 posto ispodprosječnih u čitanju, 22,4 posto u matematici i 21,6 u znanosti).

Informacije traže na webu

Pritom su se u posljednjih deset godina ispodprosječni rezultati povećali u čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti.

Također, razlike među djevojkama i mladićima, među učenicima koji pohađaju gimnazije i strukovne škole, najveće su upravo u čitalačkoj pismenosti. Naših učenika koji su ostvarili ispodprosječne rezultate u čitalačkoj pismenosti je oko 21 posto, što je u prosjeku EU, no i mi smo sve lošiji. Vrlo je zanimljiva i analiza onoga što čitaju 15-godišnjaci u odnosu na 2009. Naime, dok se postotak onih koji čitaju samo ako moraju nije mijenjao (oko 50 posto ispitanih), rapidno, za gotovo 30 posto, opada broj 15-godišnjaka koji čitaju novine i magazine. S druge strane raste, ali ne tolikom brzinom postotak onih koji čitaju vijesti na webu, odnosno do željenih informacija dolaze preko interneta.

Tablice, grafikoni

No kako ističe Dragica Dujmović-Markusi, profesorica hrvatskog jezika koji predaje u Gimnaziji Lucijana Vranjanina Zagreb i jedna od najcjenjenijih urednica udžbenika Hrvatskog jezika za srednje škole, čitalačka pismenost nije samo pitanje čitanja dugih tekstova.

- Ovo ispitivanje ne podrazumijeva čitanje književnih tekstova, nego propituje koliko ste u stanju pronaći informaciju, vrednovati je, imati kritički odmak u uspoređivanju te znati kako krenuti s primjenom usvojene informacije. Pritom obrađuju ne samo vezani tekst poput književnog, nego se tu radi i o iščitavanju tablica, grafikona, uputa i sličnih tekstualnih te grafičkih prikaza. I upravo učenici koji se više bave takvim prikazima pokazali su bolje rezultate na PISA testovima - kaže ističući kako treba uzeti u obzir i da su među ispitanim hrvatskim srednjoškolcima gimnazijalci imali iznadprosječne rezultate te da rezultati naših učenika nisu katastrofični.

To što smo ispodprosječni na PISA testiranju, ističe ona, rezultat je osnovne škole, jer su u trenutku kad rješavaju testove u srednjoj školi tek dva mjeseca, a neki još nisu ni došli do srednje. 

Više ne čitaju iz užitka

Problem je, kaže nastavnica i urednica, činjenica da djeca u slobodnom vremenu više nemaju samo tiskani medij, nego su okruženi brojnim digitalnim izvorima zabave, te su pretrpani informacijama i fotografijama i više se ne usmjeravaju na analizu saadržaja. Kod djece treba od vrtićke dobi poticati tzv. čitanje iz užitka - gdje su rezultati porazni. 

- I za to nisu kriva djeca. Čitanjem stječu pojam o sebi, o društvu u kojemu žive, što više čitaju, to više misle. No mi im moramo dati priliku da dožive u suvremenom okviru djela koja im nisu bliska. S učenicima drugog razreda gimnazije, primjerice, "Novelu od Stanca" obrađujem uz prethodnu pripremu. Objasnim im kako se radi o tekstu iz 16. stoljeća koji će im biti težak za razumijevanje, te kroz suvremene primjere rastumačim glavne teme teksta. Svi ti lektirni naslovi obrađuju teme koje se tiču i našeg vremena, pa im tako treba i pristupiti. I većina tekst pročita, a iz analize dobivaju dobre ocjene. No ako se ne promijeni ukupna obrazovna politika, ne možemo se nadati boljim rezultatima - zaključuje Dragica Dujmović-Markusi.

Temeljitu analizu PISA-e donosimo u tjedniku Express, u petak 13. prosinca.