Iako se sumnjalo da su brodovi i trgovina žitom odigrali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, nova studija otkrila je drugi mogući uzrok ove smrtonosne bolesti
Tech
Komentari 9
Iako se sumnjalo da su brodovi i trgovina žitom odigrali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, nova studija otkrila je drugi mogući uzrok ove smrtonosne bolesti
Crna smrt, jedna od najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj povijesti koja je, prema procjenama, usmrtila do polovice europskog stanovništva, možda je započela vulkanskom erupcijom, sugerira nova revolucionarna studija. Istraživači su, proučavajući godove drveća, uzorke leda s Antarktike i Grenlanda te analizirajući povijesne dokumente, sklopili scenarij "savršene oluje" koji objašnjava porijeklo ove povijesne tragedije. Svoja otkrića objavili su u znanstvenom časopisu Communications Earth & Environment. Između 1347. i 1351. godine, Crna smrt odnijela je najmanje 25 milijuna života u Europi. Posljedice depopulacije osjećale su se desetljećima, mijenjajući društvene, ekonomske i kulturne temelje kontinenta, piše CNN.
Autori studije vjeruju da se velika erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije izbijanja pandemije. Lokacija vulkana nije poznata, ali tragovi upućuju na tropsko područje. Gusti oblak vulkanskog pepela i plinova djelomično je blokirao sunčevu svjetlost nad Sredozemljem, uzrokujući pad temperatura i propast usjeva kroz nekoliko godina.
Suočeni s nestašicom žita koja je prijetila glađu i građanskim nemirima, moćni talijanski gradovi-države poput Venecije i Genove okrenuli su se hitnom uvozu iz crnomorske regije.
Time su uspjeli nahraniti stanovništvo, ali su nesvjesno u svoje luke doveli smrtonosnog slijepog putnika.
Brodovi koji su prevozili žito bili su krcati i fatalnom bakterijom: *Yersinia pestis*. Patogen, koji potječe iz populacija divljih glodavaca u središnjoj Aziji, uzrokovao je kugu koja je poharala Europu.
- Bakterija kuge inficira buhe na štakorima, koje traže svoje domaćine – štakore i druge glodavce. Jednom kad ti domaćini uginu od bolesti, buhe prelaze na druge sisavce, uključujući ljude - objasnio je koautor studije Martin Bauch, povjesničar srednjovjekovne klime s Leibniz instituta u Njemačkoj. Dodao je kako buhe mogu preživjeti mjesecima hraneći se prašinom od žitarica, što im je omogućilo da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije.
Iako se već dugo sumnjalo da su brodovi i trgovina žitom odigrali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, ova studija prva sugerira da je vulkanska erupcija bila prva domina koja je pala. Kako bi potvrdili svoju hipotezu, znanstvenici su se okrenuli prirodnim arhivima. Ulf Büntgen, profesor sa Sveučilišta u Cambridgeu, analizirao je tisuće uzoraka godova drveća diljem Europe. Godovi su poput knjige; u povoljnim uvjetima stablo stvara širi prsten, dok u lošim, poput hladnoće, stvara uži.
- U godovima vidimo klimatski pad, što znači temperature hladnije od uobičajenih dvije do tri godine zaredom - rekao je Büntgen. To se savršeno poklopilo s Bauchovom hipotezom o gladi.
Istovremeno, analiza ledenih jezgri s oba Zemljina pola otkrila je snažne tragove sumpora za 1345. godinu. To je jasan pokazatelj velike vulkanske erupcije, a količina izbačenog materijala u stratosferu premašila je čak i onu poznate erupcije planine Pinatubo 1991. godine. Budući da su tragovi pronađeni na oba pola, erupcija se morala dogoditi u tropima.
Ovo otkriće pomaže objasniti jednu od dugogodišnjih zagonetki Crne smrti: zašto su neka područja Europe izgubila do 60% stanovništva, dok su druga ostala gotovo netaknuta.
- Kuga se, na primjer, nije proširila na Rim ili Milano. To su veliki gradovi, ali bili su okruženi područjima koja proizvode žito, pa nisu imali hitnu potrebu za uvozom kao Venecija i Genova - istaknuo je Bauch.
Talijanski gradovi-države bili su ponosni na svoju sposobnost da osiguraju hranu za svoje građane, pa čak i za desetke tisuća izbjeglica koje su bježale od gladi.
- Nisu mogli ni zamisliti kakva opasnost prijeti - kaže Bauch. Ironično, u zapisima iz Venecije 1349. godine, gradski oci izražavaju zadovoljstvo jer ih je "žito s Crnog mora spasilo tijekom posljednje gladi".
Studija pokazuje kako je splet prirodnih, društvenih i ekonomskih čimbenika doveo do katastrofe. Da je samo jedan od tih elemenata izostao, pandemija se možda nikada ne bi dogodila na taj način. Istraživači upozoravaju da je ovo povijesno iskustvo podsjetnik na to kako klimatske promjene mogu stvoriti uvjete za pojavu i širenje novih bolesti u globaliziranom svijetu.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+