Ovo je jedna od najvećih rotirajućih struktura koje smo ikad vidjeli, a bilježi način na koji kozmička mreža oblikuje svemir i čak ostavlja svoj trag na galaksijama koje ga ispunjavaju
NEVJEROJATNO
KOZMIČKI LUNAPARK Najduža rotirajuća struktura ikad viđena u svemiru. Znanstvenici u šoku
Čitanje članka:
2
min
Tim astronoma koji proučava raspodjelu galaksija u obližnjem svemiru otkrio je nešto uistinu izvanredno: golemi pramen galaksija koji se uvija kao da je uhvaćen u usporeni kozmički tornado. Dugačak je najmanje 49 milijuna svjetlosnih godina, što ga čini najdužim rotirajućim filamentom ikad pronađenim u svemiru, piše Science Alert.
Ovo je jedna od najvećih rotirajućih struktura koje smo ikad vidjeli, a bilježi način na koji kozmička mreža oblikuje svemir i čak ostavlja svoj trag na galaksijama koje ga ispunjavaju. Otkriće pruža ključne uvide u rane faze evolucije galaksija i način na koji dobivaju svoju rotaciju od većih struktura u kojima se nalaze.
Nevidljiva kralježnica svemira
Da bismo razumjeli važnost ovog otkrića, prvo moramo razumjeti što je kozmička mreža.
Zamislite je kao nevidljivu kralježnicu svemira – masivnu, kompliciranu mrežu sastavljenu od bezbrojnih niti tamne tvari. Te niti gravitacijski povezuju svemir i kontroliraju kako se galaksije raspoređuju i kreću.
Njezine niti su poput kozmičkih autocesta duž kojih se galaksije okupljaju i putuju. Proučavanje ove mreže otkriva golemu metastrukturu svemira, dajući nam informacije o tome kako je sve povezano i kako je evoluiralo od prvih trenutaka nakon Velikog praska.
Otkriće koje je iznenadilo znanstvenike
Tim istraživača, predvođen fizičarkama Lylom Jung sa Sveučilišta u Oxfordu i Madalinom Tudorache s Oxforda i Cambridgea, prvi je put uočio ovaj neobični filament pomoću radio teleskopa MeerKAT u Južnoj Africi.
Na udaljenosti od oko 140 milijuna svjetlosnih godina, primijetili su 14 galaksija koje su se ponašale neobično. Bile su poredane u savršeno ravnoj liniji dugoj oko 5,5 milijuna svjetlosnih godina.
Njihova orijentacija bila je previše usklađena da bi bila slučajnost. To je potaknulo daljnju istragu.
Koristeći podatke iz širih istraživanja neba, poput Sloan Digital Sky Survey, identificirali su dodatnih 283 galaksija na istoj udaljenosti i u istoj ravnoj konfiguraciji. Stvari u svemiru ne stvaraju tako definirane strukture bez nekog vanjskog utjecaja. U ovom slučaju, očiti kandidat bio je kozmički filament, struktura koju je, zbog nevidljive tamne tvari, izuzetno teško otkriti.
Vrtuljak u svemirskom zabavnom parku
Ono što ovo otkriće čini posebnim nije samo veličina, već kombinacija poravnanja i rotacijskog gibanja.
- Ovu strukturu možete usporediti s vožnjom šalicama u zabavnom parku. Svaka galaksija je poput šalice koja se vrti, ali cijela platforma – kozmički filament – također se okreće. To dvostruko kretanje daje nam rijedak uvid u to kako galaksije dobivaju svoju rotaciju od većih struktura u kojima žive - objasnila je fizičarka Lyla Jung.
Pokretanje videa...
01:04
Znanstvenici su potvrdili rotaciju analizirajući crveni i plavi pomak svjetlosti galaksija. Svjetlost galaksija na jednoj strani filamenta bila je pomaknuta prema plavom dijelu spektra, što znači da se približavaju promatraču. S druge strane, svjetlost je bila pomaknuta prema crvenom, što ukazuje na udaljavanje. To je jasan signal da se cijela struktura okreće. Uspjeli su izračunati i brzinu – oko 110 kilometara u sekundi, što je otprilike ista brzina kojom se naša galaksija Mliječna staza i Andromeda približavaju jedna drugoj.
Ovo ponašanje savršeno se podudara s predviđanjima Teorije plimnog momenta, modela koji sugerira da su asimetrije u gravitacijskom polju ranog svemira prenijele kutni zamah na filamente kozmičke mreže, dajući im početnu rotaciju. Ovo otkriće pokazuje da svemir nije samo nasumično razbacan skup galaksija. Sve je povezanije nego što se čini, a goleme, nevidljive strukture imaju snažan utjecaj koji postaje vidljiv tek kad pogledamo pažljivije. Ova struktura mogla bi se pokazati kao idealno okruženje za proučavanje odnosa između plina niske gustoće u kozmičkoj mreži i načina na koji galaksije unutar nje rastu koristeći taj materijal.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
