Promocija Plus podaci o prodaji novih automobila do kraja studenog pokazuju da benzinski motori još drže prvo mjesto, ali hibridi im se ubrzano približavaju i mogli bi ih uskoro prestići. Dizeli padaju iz godine u godinu, LPG se polako gasi, a električni auti rastu sporije nego što se očekivalo unatoč poticajima.
Benzinci i dalje drže prvo mjesto na hrvatskom tržištu novih automobila s 31.042 registrirana vozila i udjelom od 47,8 posto, ali im se hibridi ubrzano približavaju s 23.785 komada i 36,6 posto.
Najnoviji podaci Promocije Plus nakon studenog pokazuju da se struktura pogona u samo nekoliko godina potpuno preokrenula - dok su prije deset godina hibridi bili egzotika, danas su realna alternativa koja bi već uskoro mogla prestići “čiste” benzince.
Rast hibrida vidi se i po godinama. U 2020. imali su samo 6,9 posto tržišta, 2021. skočili su na 15,6 posto, 2022. na 20,7 posto, 2023. na 24,7 posto, a 2024. na 30,2 posto. Ove godine do kraja studenog već su na 36,6 posto, što je praktički nezaustavljiv trend. Top tri marke u toj kategoriji su Suzuki s 4045 vozila, Toyota s 3024 i BMW s 1707 registracija, pa nije čudo što upravo ti proizvođači agresivno guraju hibridnu ponudu.
Dizelaši su, s druge strane, na stabilnom silaznom putu. Nakon studenog 2025. na trećem su mjestu s 7747 prodanih automobila i udjelom od 11,9 posto. Za usporedbu, u cijeloj 2024. dizela je bilo 16,7 posto, 2023. čak 19 posto, 2022. 20,3 posto, a 2021. su činili 23,7 posto tržišta. Danas dizel biraju uglavnom vozači koji rade velike kilometraže ili žele snažnije vučno vozilo, a top pet dizelskih marki su Škoda s 3683 auta, Volkswagen s 1672, Renault s 487, Audi s 402 i Mercedes s 388 registracija. Tri od pet najjačih igrača u toj kategoriji dio su Volkswagen grupe, što još jednom pokazuje koliko je ta grupacija ukopana u domaće tržište.
UNP odnosno LPG vozila nastavljaju tihi pad. Ove godine prodano ih je 1215, što je 1,9 posto tržišta, dok ih je 2024. bilo 1408 (2,2 posto), a 2023. 1717 (3 posto). U vrijeme kad su benzin i dizel poskupjeli mnogi su očekivali povratak plina, ali u praksi tržište drže praktički samo Dacia s 1074 komada i Renault sa 141 vozilom, jedine dvije marke koje nude dvogorivne motore već iz tvornice. Iako je predstavljen novi mild hybrid G 140 pogon za Daciu Bigster i sprema se Eco G verzija novog Clija, LPG je kod nas danas više nišna priča nego masovni trend.
Električni automobili nalaze se tek na petom mjestu sa 1145 registracija i udjelom od 1,6 posto. Lani ih je bilo 1915 ili 3 posto tržišta, dok je 2022. prodano 1374 automobila na struju (3,1 posto) i 2021. samo 539 komada (1,5 posto). Ove godine na vrhu je i dalje Tesla s 269 vozila i udjelom od 23,49 posto, slijedi kineski BYD sa 170 auta i 14,85 posto, a iza njih su Volkswagen sa 102 i Peugeot sa 101 električnim autom. Iako se broj proizvođača koji nude EV modele povećava - ove godine ih je 36 od ukupno 58 marki - ukupni udio struje u prodaji i dalje raste sporije nego što su mnogi očekivali.
Dio razloga leži u poticajima koji dolaze u valovima i često su rezervirani za pravne osobe. Nakon kruga poticaja od rekordnih 15 milijuna eura u 2024. brojke su skočile, ali se istovremeno osjeti globalno splašnjavanje entuzijazma za električne aute. Ove godine natječaj je ponovno fokusiran na tvrtke, a dok ne vidimo konačne rezultate, tržište se više oslanja na popuste trgovaca i akcije nego na državnu injekciju. Kineske marke pritom polako uzimaju svoj dio kolača: BYD, MG, Lynk & Co, Leapmotor, Xpeng, Dongfeng i ostali drže ukupno 213 od 1145 prodanih električnih auta, odnosno 18,6 posto tog segmenta.
Sve zajedno daje dosta jasnu sliku: Hrvatska se u pogonu novih vozila sporo, ali sigurno kreće iz ere dizela prema kombinaciji benzin plus hibrid, dok struja zasad ostaje u rukama entuzijasta, flotnih kupaca i tvrtki koje računaju na poticaje.
24sata © 2025
