Ideja da su brojevi i matematičke zakonitosti temelj svemira nije nova. Još u 17. stoljeću Galileo Galilei opisao je svemir kao "veliku knjigu napisanu jezikom matematike".
NOVA STUDIJA
Kako pričati s izvanzemaljcima? Odgovor bi mogle dati - pčele?
Čitanje članka:
2
min
Jesmo li sami u svemiru? Ovo vječno pitanje stoljećima zaokuplja ljudsku maštu. No, uz njega se odmah postavlja i drugo, možda još kompleksnije: ako nismo sami, kako bismo uopće komunicirali s inteligentnim bićima s drugog planeta? Udaljenosti su goleme, a biologija i kultura vjerojatno potpuno različite. Odgovor bi se, prema novoj studiji, mogao skrivati na Zemlji, i to kod stvorenja koje nam se čini poznatim, a zapravo je strano - pčele, piše Science Alert.
Australski znanstvenici predlažu kako bi matematika mogla poslužiti kao "univerzalni jezik" za komunikaciju među zvijezdama. Iako se na prvi pogled čini kao ideja iz znanstvene fantastike, njihova teorija ima čvrste temelje u ponašanju jednog od najfascinantnijih kukaca na našem planetu.
Matematika kao jezik svemira
Ideja da su brojevi i matematičke zakonitosti temelj svemira nije nova. Još u 17. stoljeću Galileo Galilei opisao je svemir kao "veliku knjigu napisanu jezikom matematike".
Ta se misao provlačila kroz brojna djela znanstvene fantastike, od romana "Kontakt" Carla Sagana, gdje izvanzemaljci šalju niz prostih brojeva, do suvremenih djela poput "Problema triju tijela".
I stvarni znanstveni pokušaji uspostave kontakta oslanjali su se na matematiku. Zlatne ploče poslane u svemir na sondama Voyager jedan i dva 1977. godine sadrže ugravirane matematičke i fizikalne konstante.
Slavna poruka Arecibo, odaslana 1974. prema zvjezdanom skupu M13, sastojala se od 1679 nula i jedinica, binarnog koda koji je predstavljao brojeve od jedan do deset i atomske brojeve ključnih elemenata za život.
Pretpostavka je uvijek bila ista: svaka civilizacija dovoljno napredna da primi našu poruku morala bi razumjeti temeljne principe matematike. No, do sada je to bila samo pretpostavka.
Pčela: "izvanzemaljac" u našem dvorištu
Kako testirati univerzalnost jezika bez kontakta s pravim izvanzemaljcima? Znanstvenici su se okrenuli stvorenju koje je, evolucijski gledano, nevjerojatno daleko od čovjeka. Naši zajednički preci sa pčelama živjeli su prije više od 600 milijuna godina.
Od tada smo se razvijali potpuno odvojeno, što je rezultiralo drastično različitim mozgovima, komunikacijskim metodama i društvenim strukturama. Ljudi su razvili govorni i pisani jezik; pčele su usavršile "ples njihanja", složenu koreografiju kojom prenose precizne informacije o lokaciji, udaljenosti i kvaliteti izvora hrane.
Zbog te goleme evolucijske udaljenosti, pčele se mogu smatrati idealnim "kukcolikim izvanzemaljskim modelom" za ovakav misaoni eksperiment. Ako mi i one dijelimo neku temeljnu sposobnost, to bi moglo značiti da ta sposobnost nije isključivo ljudska, već možda i univerzalna za inteligentni život. A ta zajednička sposobnost je - matematika.
U nizu eksperimenata provedenih između 2016. i 2024. godine, znanstvenici su otkrili da pčele posjeduju iznenađujuće matematičke vještine. Pčele su naučile rješavati jednostavne zadatke zbrajanja i oduzimanja (konkretno, dodavanje ili oduzimanje jednog elementa), razumjeti koncept nule, svrstavati količine kao parne ili neparne te čak povezivati apstraktne simbole s brojevima, na sličan način [na koji ljudi uče arapske brojke](https://www.sciencealert.com/bees-may-tell-us-if-we-can-use-math-to-talk-to-aliens).
- Kada smo testirali pčele na matematičkim problemima i vidjeli da mogu izgraditi razumijevanje za rješavanje zadataka koje smo postavili, bilo je to vrlo zanimljivo i uvjerljivo da bi izvanzemaljska vrsta mogla dijeliti slične sposobnosti - rekao je dr. Adrian Dyer sa Sveučilišta Monash.
Ovi rezultati su zapanjujući s obzirom na to da pčelinji mozak ima manje od milijun neurona, u usporedbi s otprilike 86 milijardi neurona u ljudskom mozgu. Ipak, čak i s tako ograničenim "hardverom", pčele mogu shvatiti numeričke koncepte. Teoretski, sposobnost dodavanja ili oduzimanja jedinice pruža temelj za predstavljanje svih prirodnih brojeva.
Ako dvije vrste toliko različite kao što su ljudi i pčele mogu neovisno razviti i razumjeti matematiku, onda ona možda uopće nije ljudski izum. Umjesto toga, mogla bi biti prirodna posljedica same inteligencije. To daje snažan argument da bi, ako inteligentni život postoji negdje drugdje, i on vjerojatno bio sposoban za matematiku.
Ova otkrića ne samo da oblikuju našu potragu za izvanzemaljskom inteligencijom, već nas tjeraju i da preispitamo vlastitu definiciju inteligencije. Sljedeći korak je istražiti postoje li među vrstama različiti "dijalekti" matematike. Potraga za odgovorom na pitanje jesmo li sami u svemiru mogla bi nas na kraju naučiti više o nevjerojatnoj složenosti života na našem vlastitom planetu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
