Temelj modernih zelenih tehnologija su 34 sirovine. Na Grenlandu se nalazi njih 25
NEVJEROJATNI PODACI
Geolog objasnio: Evo zašto je Grenland tako poseban
Čitanje članka:
2
min
Na prvi pogled Grenland je nepregledno prostranstvo leda i snijega, najveći otok na svijetu koji djeluje pusto i negostoljubivo. Ipak, ispod njegove ledene kape, debele i do tri kilometra, skriva se jedno od najbogatijih prirodnih nalazišta na planetu. Geolozi ga opisuju kao riznicu ključnu za budućnost, a svjetske sile u njemu vide stratešku figuru u globalnoj partiji šaha. Grenland nije samo komad leda, već geološko čudo čije se bogatstvo tek počinje otkrivati, piše Science Alert.
Blago stvoreno tijekom četiri milijarde godina
Izuzetna koncentracija prirodnih resursa na Grenlandu izravna je posljedica njegove nevjerojatno raznolike geološke povijesti koja se proteže kroz gotovo četiri milijarde godina. Na otoku se nalaze neke od najstarijih stijena na Zemlji, svjedoci davnih vremena kada se naš planet tek formirao.
Geološki je iznimno rijetko da jedno područje prođe kroz sva tri ključna procesa stvaranja prirodnih resursa: dugotrajna razdoblja izgradnje planina, tektonsko rastezanje kore te intenzivnu vulkansku aktivnost.
Upravo su ti procesi stvorili savršene uvjete za taloženje zlata, rubina, grafita, ali i cijelog niza metala poput olova, bakra, željeza i cinka. No, ono što Grenland čini jedinstvenim u 21. stoljeću jest golemo bogatstvo takozvanih kritičnih sirovina, resursa koji su temelj modernih zelenih tehnologija.
Europska komisija identificirala je 34 takve sirovine, a istraživanja su potvrdila da se na Grenlandu nalaze nalazišta za čak 25 njih.
Ključni resursi za zelenu tranziciju
Najveću pozornost privlače rijetki zemni elementi (REE), skupina od 17 metala neophodnih za proizvodnju trajnih magneta koji su srce vjetroturbina i motora električnih vozila. Elementi poput neodimija, disprozija i terbija postali su jednako važni kao nafta u prošlom stoljeću, a njihova globalna ponuda i prerada gotovo su u potpunosti pod kontrolom Kine.
Grenland, s druge strane, skriva možda i najveće neiskorištene rezerve ovih metala na svijetu. Procjenjuje se da bi samo poznata nalazišta poput Kvanefjelda i Tanbreeza na jugu otoka mogla zadovoljiti između 15 i 25 posto buduće svjetske potražnje.
Luxemburški geolog Romain Meyer, ravnatelj Odjela za geologiju u glavnom gradu Nuuku, najbolje je sažeo potencijal otoka.
- Praktički svi elementi koji su danas potrebni dostupni su na Grenlandu - istaknuo je Meyer, naglašavajući kako su nalazišta rijetkih zemnih elemenata na jugu iznimno koncentrirana i relativno dostupna.
Osim rijetkih zemnih metala, Grenland posjeduje i značajne rezerve nikla, bakra, kroma, litija te plemenitih metala. Iako je lokalna vlada zabranila istraživanje i eksploataciju nafte i plina iz ekoloških razloga, potencijal je golem.
Američki geološki institut procjenjuje da se samo na sjeveroistoku otoka, uključujući područja pod ledom, nalazi oko 31 milijarda barela ekvivalenta nafte, što je usporedivo s cjelokupnim dokazanim rezervama sirove nafte u SAD-u.
Paradoks klimatskih promjena i golemi izazovi
Upravo klimatske promjene, koje su potaknule globalnu energetsku tranziciju i time stvorile golemu potražnju za grenlandskim resursima, istovremeno čine te resurse dostupnijima. Ubrzano otapanje leda otkriva dijelove kopna koji tisućama godina nisu vidjeli svjetlo dana. Od 1995. godine otopila se površina leda veličine Albanije, otvarajući nove mogućnosti za geološka istraživanja.
Međutim, eksploatacija u arktičkim uvjetima predstavlja golem izazov. Nedostatak osnovne infrastrukture poput luka i cesta, ekstremni vremenski uvjeti i visoki operativni troškovi samo su neke od prepreka. Razvoj jednog većeg rudnika zahtijeva ulaganja koja se mjere u stotinama milijuna, pa čak i milijardama eura, prije nego što se iskopa ijedan gram rude.
Uz to, grenlandska vlada, koja ima autonomiju nad svojim prirodnim resursima, nameće stroge ekološke propise kako bi zaštitila osjetljivi arktički ekosustav i prava autohtonog inuitskog stanovništva. Odluka o zabrani rudarenja urana iz 2021. godine, donesena zbog zabrinutosti da bi radioaktivni nusproizvodi mogli ugroziti okoliš, zaustavila je neke od najnaprednijih rudarskih projekata i poslala jasnu poruku investitorima: ekonomski interesi neće uvijek imati prednost.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
