Istraživači financirani iz EU rade u različitim zemljama i sektorima da bi potaknuli organsku poljoprivredu, podržali poljoprivrednike i oblikovali politiku koja će pomoći u postizanju cilja od 25% poljoprivrednog zemljišta u Europi pod organskom proizvodnjom
Od popularnih napitaka od zobenog mlijeka do organski uzgojenog voća i povrća na lokalnoj tržnici, organska hrana prešla je iz nišnog u mainstream segment. No europski poljoprivrednici, suočeni s kompleksnim pravilima i troškovima „zelene“ poljoprivrede, teško održavaju korak s rastućom potražnjom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:20
Godine 2020. Europska komisija postavila je ambiciozan cilj: 25% poljoprivrednog zemljišta EU pod organskom proizvodnjom do 2030. No do 2023. godine samo je 11% zemljišta bilo pretvoreno u organsko.
Kako bi se ta praznina zatvorila, istraživači, poljoprivrednici i stručnjaci za politiku iz 10 zemalja EU-a i Švicarske rade na identifikaciji prepreka, testiranju rješenja i oblikovanju politike za otporniji organski sektor. Njihova istraživačka suradnja, OrganicTargets4EU, traje od 2022. do veljače 2026.
Međutim, sama politika neće posijati sjeme niti ubrati usjev. Za poljoprivrednike, prilagodba zemljišta i poslovnih modela organskim standardima donosi nesigurnost i oni moraju odlučiti hoće li rizik biti isplativ.
- Poljoprivrednici trebaju razlog da uopće razmotre prelazak na organsku proizvodnju. A zatim im treba povjerenje da je to održivo - rekao je dr. Nicolas Lampkin, voditelj radnog paketa za politiku u Thünen Institutu u Njemačkoj, istraživačkom tijelu koje savjetuje vladu o pitanjima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, ruralnog razvoja i održivosti.
U južnoj Europi, atraktivne subvencije i bolja savjetodavna podrška pomogli su većem broju poljoprivrednika da se obvežu. No prelazak na organsku proizvodnju duboko je osobna odluka. Neki poljoprivrednici brinu hoće li pronaći kupce za organsku robu ili se boje rizika ako potražnja opadne.
Organska poljoprivreda također može zahtijevati više ručnog rada, drugačije strojeve i nove vještine, posebno u ranim godinama. Bez snažnih mreža ili lokalno prilagođenih savjeta, mnogi se jednostavno ne osjećaju spremnima.
Lampkin procjenjuje da bi 16 do 18% organskog zemljišta do 2030. moglo biti realnije, ali naglašava da je sam cilj već pokrenuo vrijednu promjenu.
Osam „praktičnih partnera“, organizacija u Austriji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji i Rumunjskoj, vodi male radionice na lokalnom jeziku kako bi istražili stvarne mogućnosti. U Austriji i Portugalu, gdje organsko zemljište već prelazi 25%, istraživači proučavaju čimbenike uspjeha kako bi ih replicirali drugdje.
U Njemačkoj su istraživači istaknuli kako agencije za zaštitu pitke vode podržavaju organsku poljoprivredu u područjima sliva, inovacija koja bi se mogla proširiti.
Rezultati radionica ulaze u javnu bazu podataka „praktičnih sažetaka“, odnosno sažetaka prilagođenih poljoprivrednicima u razumljivom jeziku.
Održavanje postojećih organskog poljoprivrednika također je prioritet. - Ne možemo se fokusirati samo na nove konverzije - naglasila je Ambra De Simone, menadžerica istraživanja i inovacija u IFOAM Organics Europe, koja koordinira rad istraživačkog tima.
No lokalna rješenja samo su dio slike. Kako bi potaknuli promjene diljem kontinenta, tim Organic Targets4EU jača i prekogranične veze u istraživanju i politici.
Kroz CORE Organic Network,koju vodi Ivana Trkulja s Međunarodnog centra za istraživanje organskih sustava hrane (ICROFS) na Sveučilištu Aarhus u Danskoj, projekt se povezuje s nacionalnim fondovima, ministarstvima, sektorijalnim organizacijama i istraživačima.
- Organska poljoprivreda zahtijeva inovacije i znanje, što zahtijeva kontinuirano financiranje istraživanja i podršku, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini - objasnila je Trkulja.
EU želi značajno povećati organsku akvakulturu do 2030., no rast se zaustavio nakon brzog rasta između 2015. i 2020. Tim OrganicTargets4EU identificirao je prepreke poput troškova, birokracije i slabih poticaja te razradio scenarije i promjene u opskrbnim lancima kako bi potaknuo razvoj.
Za poljoprivredno zemljište cilj je 25% do 2030., a tim je razvio četiri scenarija, od onih koje pokreće politika zaštite okoliša do onih vođenih tržišnom potražnjom ili lokalnim pritiskom. Dobiveni uvidi poslužit će za preporuke Europskoj komisiji 2025.
Završna konferencija održat će se u studenom 2025. u Bruxellesu, uz rasprave o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike i Akcijskog plana EU za organsku proizvodnju. Bez obzira na to hoće li cilj od 25% biti postignut, inicijativa gradi temelje za otporniji i bolje povezan organski sektor.
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Autorica: Maria Vlastara
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
24sata © 2025
