EU timovi razvijaju strategije za obranu od vrućina! Fokus na zaštitu ranjivih skupina i bolju komunikaciju o klimatskim prijetnjama zdravlju. Hoće li nas bicikli spasiti od klimatskih promjena
ZAŠTITA NA VRIJEME
Borba protiv vrućina: Europske mjere za zaštitu zdravlja ljudi
Čitanje članka:
4
min
Istraživači koje financira EU razvijaju strategije za zaštitu ljudi od rastućih temperatura, s naglaskom na ranjive skupine i jasniju komunikaciju o povezanosti klime i zdravlja.
POGLEDAJ VIDEO: DETALJAN VODIČ Gdje se smije ugraditi novi klima-uređaj, što ako imam stari i kolike su kazne
Pokretanje videa...
01:22
Utjecaj klimatskih promjena na okoliš, poput promjene vremenskih obrazaca ili nestanka bioraznolikosti, opće je poznat. No jesmo li doista svjesni kakav danak porast temperatura uzima na ljudsko zdravlje?
Članovi Klastera za klimatske promjene i zdravlje (Climate-Health Cluster), mreže europskih istraživača financiranih sredstvima EU-a, smatraju da nismo. Njihova je misija procijeniti te zdravstvene rizike i razviti strategije za zaštitu ljudi dok se planet nastavlja zagrijavati.
Za ostvarenje tog cilja razvijaju protokole za zaštitu ranjivih skupina tijekom ekstremnih toplinskih valova i pružaju preporuke kako bi se zdravstveni sustavi bolje prilagodili sve većim prijetnjama koje donose klimatske promjene.
Zašto se usredotočiti na zdravlje?
Velik dio njihova rada usmjeren je na pronalazak učinkovitih načina za informiranje javnosti o tim rizicima. Prema riječima profesorice Cathryn Tonne, stručnjakinje za okolišnu epidemiologiju s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni, mnogi su i dalje ravnodušni prema globalnoj klimatskoj krizi.
„Pojmovi poput nulte stope emisija, porasta razine mora ili otapanja ledenjaka mogu djelovati daleko i apstraktno. Da bi ljudi te probleme doživjeli osobno i ozbiljno, moramo naglasiti njihov utjecaj na zdravlje”, rekla je Tonne, koja koordinira CATALYSE, petogodišnji istraživački projekt koji financira EU, a koji traje do rujna 2027.
„Klimatske promjene imaju ozbiljne posljedice za zdravlje, ali nismo bili dovoljno uspješni u objašnjavanju toga javnosti, niti u isticanju zdravstvenih koristi klimatskih mjera.”
Jasne i dosljedne poruke
CATALYSE je jedan od šest projekata koje financira EU, a koji se bave klimom i zdravljem te okuplja znanstvenike iz 10 država članica EU-a, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. Jedno od njihovih područja istraživanja jest način na koji se utjecaji klimatskih promjena komuniciraju javnosti.
Tonne ističe da se komunikacija povezana s klimom tijekom vremena mijenjala, što je dovelo do zbunjenosti.
„Grijanje na drva nekoć se promoviralo kao klimatski prihvatljivu opciju, no kasniji podaci pokazali su njegov negativan utjecaj na kvalitetu zraka”, rekla je. Slično se dogodilo i s prelaskom s benzinskih na dizelske automobile. Isprva se to smatralo dobrim za okoliš, sve dok nisu objavljeni podaci o onečišćenju zraka.
Klimatske promjene kao zdravstveno pitanje
Tonne vjeruje da je preoblikovanje klimatskih promjena u pitanje zdravlja ključno za mobilizaciju i ljudi i kreatora politike.
„Vjerujemo da bi to potaknulo veći angažman u politici te ubrzalo provedbu klimatskih politika na razini EU-a.”
Osnovna ideja je jednostavna. Što više ljudi shvati da klimatske promjene ugrožavaju živote, to je veća vjerojatnost da će podržati konkretne mjere, što koristi i okolišu i zdravlju. No nije uvijek jednostavno.
Primjerice, tim mreže CATALYSE analizira koristi uporabe bicikala za okoliš, ali smatra da se zdravstveni aspekt premalo ističe.
„Imamo pravno obvezujući cilj postizanja nulte stope emisija, ali moramo se zapitati koje strategije donose najveće koristi za zdravlje”, rekla je Tonne. „Je li to proizvodnja čiste energije, električna vozila na obnovljive izvore energije ili, kao što mi vjerujemo, poticanje ljudi da umjesto automobila voze bicikle?”
Toplinski stres i sustavi upozorenja
Toplinski stres sve je veći problem, osobito u mediteranskim zemljama. Prema službenim procjenama i suradnički recenziranim istraživanjima, u Europi je tijekom ljeta 2022. zabilježeno više od 61.000 smrti uzrokovanih vrućinama, a 2023. godine više od 47.000.
Na globalnoj razini, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će klimatske promjene godišnje uzrokovati najmanje 250.000 dodatnih smrti u razdoblju od 2030. do 2050.
Kako bi odgovorili na ovaj izazov, istraživači prikupljaju podatke i surađuju s meteorološkim službama na razvoju sustava ranog upozoravanja. Cilj je slanje personaliziranih upozorenja ranjivim skupinama, poput starijih žena, s preporukama da ostanu u zatvorenom ili poduzmu dodatne mjere opreza na dane kada je rizik za zdravlje posebno visok.
Radnici na otvorenom pod rizikom
Još jedna ugrožena skupina su radnici koji rade na otvorenom. U Europi se svake godine zaposli između 800.000 i milijun sezonskih radnika, uglavnom u poljoprivredi, što ih izlaže rastućem riziku od bolesti povezanih s vrućinama. U velikoj većini slučajeva riječ je o radnicima migrantima.
Tijekom protekle tri godine, istraživači mreže CATALYSE surađivali su s nevladinim organizacijama iz Španjolske, Italije i Austrije kako bi prikupili podatke tijekom najtoplijih mjeseci. Cilj je bio bolje razumjeti razinu izloženosti ekstremnim vrućinama među radnicima i razviti preporuke za njihovu zaštitu.
„Uvjeti rada i života tih radnika često su užasni, a ekstremne vrućine sve to dodatno pogoršavaju”, rekla je Tonne.
Život u „voćnjaku Europe”
Daniel Izuzquiza, direktor organizacije SJM-Jesuit Migrant Service, nevladine organizacije koja surađuje s mrežom CATALYSE, podijelio je iskustva iz španjolske regije Almerije, poznate kao „voćnjak Europe”.
„To je izuzetno vruće područje tijekom ljeta, a ljudi rade u teškim uvjetima, koje dodatno pogoršava loš smještaj”, rekao je. „Mnogi žive u barakama ili improviziranim kućicama bez ventilacije, zbog čega trpe opasno visoke temperature danju i noću.”
Strukturne mjere koje bi ublažile situaciju gotovo da ne postoje, a one koje se provode, poput bijeljenja plastenika, više su usmjerene na dobrobit usjeva nego na ljude, ističe Izuzquiza.
Možda je najalarmantnije to što su takvi uvjeti postali normalizirani. „Ljudi trebaju pristup pitkoj vodi i boljem smještaju. Moramo podići svijest među poslodavcima, radnicima i potrošačima o uvjetima u kojima žive radnici migranti i o nužnosti njihova poboljšanja.”
Vidljivija veza između klime i zdravlja
Za Tonne i njezine kolege, izazov nije samo znanstveni, već i komunikacijski: učiniti vezu između klime i zdravlja vidljivom, neodgodivom i djelotvornom.
To znači stvarati jasne, dosljedne poruke i promicati klimatske akcije kao ulaganje u dobrobit ljudi, a ne samo kao ekološku nužnost.
„Što više ljudi shvati da klimatske promjene ugrožavaju živote, to će spremnije podržati politike koje štite i planet i javno zdravlje”, rekla je Tonne.
Prepoznavanjem tih poveznica, Europa može osigurati da, dok radimo na zaštiti okoliša, istovremeno štitimo i zdravlje te dobrobit svih građana.
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Autorica Vittoria D’Alessio
Više informacija:
CATALYSE
Internetska stranica projekta CATALYSE
Europski klaster za klimatske promjene i zdravlje
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje
Europski zeleni plan
Strategija za prilagodbu EU-a
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
