Istraživači koje financira EU razjašnjavaju kako upotreba digitalnih medija utječe na tinejdžere i što roditelji, nastavnici i kreatori politika mogu učiniti u vezi s tim
Lifestyle
Komentari 1
Istraživači koje financira EU razjašnjavaju kako upotreba digitalnih medija utječe na tinejdžere i što roditelji, nastavnici i kreatori politika mogu učiniti u vezi s tim
U današnjem svijetu, granica između svijeta na mreži i izvan nje sve je manje jasna, posebno za djecu i tinejdžere. Snalaženje u tom svijetu na siguran način može biti izazovno.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
06:20
Klavdija Berginc, nastavnica matematike i računarstva u osnovnoj školi u Kobaridu u Sloveniji, već više od desetljeća svjedoči toj borbi izbliza, u učionici.
- Sjećam se 12-godišnjeg učenika koji jednostavno nije mogao funkcionirati bez ekrana - rekla je. - Zahtijevao je vrijeme pred ekranom kao nagradu za sve: od učenja u trajanju od nekoliko minuta do posjeta zubaru - dodaje.
Danas mladi upotrebljavaju internet više nego ikad prije, a društvene mreže u središtu su načina na koji se povezuju s drugima i izražavaju svoju osobnost. Sve je hitnija potreba da razumijemo kako to utječe na njihovo mentalno zdravlje. - Moramo mlade naučiti kako da pametne uređaje upotrebljavaju na pametan način - rekla je Berginc.
Njeni učenici sudjeluju u opsežnom ispitivanju koje financira EU pod imenom MIMIc, koje istražuje ulogu digitalnih medija u životima adolescenata. Tisuće tinejdžera iz Belgije, Francuske i Slovenije sudjelovali su u ispitivanju, koje će završiti u prosincu 2025.
- Naš je cilj bio razumjeti mogu li mladi odrastati u digitalnom svijetu, uz održavanje zdrave ravnoteže - rekla je koordinatorica ispitivanja Laura Vandenbosch, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Leuvenu (KU Leuven) u Belgiji i direktorica laboratorija KU Leuven Media Psychology Lab.
Istraživači MIMIc-a ispitali su kako tinejdžeri komuniciraju s platformama kao što su Instagram, TikTok i Snapchat, što objavljuju i konzumiraju, kao i kako to utječe na njihovo raspoloženje, sliku o sebi i poglede na svijet.
- Također smo pregledali sadržaj koji su objavili influenceri popularni među adolescentima i politička i etička mišljenja koja izražavaju - rekla je Vandenbosch.
Istraživači su analizirali opsežne online sadržaje, od glazbenih tekstova do objava na Instagramu poznatih osoba, influencera i sportaša. - U konačnici, ovi influenceri utječu na stavove - rekla je.
Takva izloženost može imati ključnu ulogu tijekom razvojne faze djeteta, kaže Vandenbosch. Istraživanje potvrđuje da društvene mreže mogu značajno utjecati na to kako se tinejdžeri osjećaju o sebi, posebno u vezi svojeg izgleda i osjećaja vlastite vrijednosti.
- Primjećujemo izravne poveznice između upotrebe društvenih mreža i emocionalnog zdravlja - rekla je Vandenbosch. Redovito gledanje idealiziranih slika na internetu može dovesti do povećanog pritiska da budu savršeni, u očima vršnjaka i roditelja.
Međutim, istraživači su otkrili i pozitivne učinke. Na primjer, tinejdžeri koji su izloženi pozitivnim slikama tijela naveli su da se osjećaju bolje u vezi vlastitih tijela. Ali te se koristi, poput negativnih učinaka, nisu jednako odnosile na sve ispitanike.
Važno je naučiti kako upravljati negativnim reakcijama na izloženost društvenim mrežama. Srećom, postoje vještine koje se mogu naučiti.
Istraživači su otkrili da ako adolescenti mogu zastati i razmisliti kada naiđu na negativne emocije dok koriste društvene mreže, a zatim poduzeti mjere za ublažavanje tih osjećaja, bit će mnogo zaštićeniji.
- Svijest o utjecaju društvenih mreža nije dovoljna - rekla je Vandenbosch. Negativan utjecaj izloženosti društvenim mrežama posebno je jak u trenutku upotrebe.
Puno toga ovisi o okolini u kojoj se dijete nalazi, pogotovo o ulozi roditelja. - Djeca čiji roditelji imaju razvijene vještine medijske pismenosti obično se bolje snalaze na mreži - rekla je Vandenbosch.
Berginc se slaže. - Pokušavamo uključiti roditelje, ali mnogi ne priznaju da njihovo dijete možda ima problem. Često ne nadziru aktivnost svoje djece na mreži ili se ne trude dovoljno da nauče o upotrebi interneta - rekla je.
Koji je njen savjet? Otvoren dijalog je ključan. - Djeca trebaju čuti da je ono što vide na mreži samo najbolji dio nečijeg života. I dalje trebaju cijeniti vlastite živote, čak i sa svim svojim manama - dodaje.
Nalazi istraživačkog tima MIMIc nude vrijedne uvide za razvoj pametnijih strategija prevencije i intervencije. - Sada znamo koji su tinejdžeri najranjiviji i kada su najviše izloženi riziku - rekla je Vandenbosch.
Vandenbosch vidi veliku vrijednost u Zakonu o digitalnim uslugama EU-a, kao i u Europskoj strategiji za bolji internet za djecu, usvojenoj u svibnju 2022. Potonje opisuje viziju „digitalnog desetljeća” koje štiti djecu od štetnog sadržaja, promiče digitalno osnaživanje i daje prioritet sigurnom dizajnu prilagođenom dobi za internetske platforme.
Nada se da će Europska komisija uzeti u obzir rezultate istraživanja MIMIc i razmotriti daljnje mjere kako bi internet učinila sigurnijim za djecu. Konkretno, preporučuju bolju provedbu dobne granice od 13 godina za korištenje društvenih mreža.
Vandenbosch također želi da istraživači i stručnjaci za zaštitu djece imaju veći nadzor nad novim značajkama, kao što su AI chatboti, uvedeni na platformama društvenih mreža.
Vandenbosch je ponosna što će ispitivanje MIMIc biti predstavljeno na Svjetskoj izložbi Expo 2025. u Osaki u Japanu. Tamo će biti dio Komisijinog izlaganja istraživanja koje financira EU, pokazujući predanost Europe rješavanju društvenih izazova putem znanosti i inovacija.
Autorica: Michaela Nesvarova
Istraživanja u ovom članku financira Europsko istraživačko vijeće (ERC). Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+