Povećani dugotrajni stres smanjuje koncentraciju, otežava donošenje odluka i slabi pamćenje, što doprinosi povećanju broja pogrešaka i općenitom padu kvalitete rada
Savjeti psihologinje Blagec
Ovo su najučinkovitije metode liječenja profesionalnog stresa
Čitanje članka:
4
min
Na poslu provodimo veliki dio dana te je posao važan izvor identiteta, samopoštovanja i osjećaja vrijednosti pojedinca. Međutim, posao je za mnoge izvor stresa. O stresu se mnogo govori i piše, ali što je stres, koje su istine i zablude o njemu, kako se možemo zaštititi od negativnih posljedica stresa, upoznat će nas stručnjakinja Sandra Blagec, mag.psych. koja je svoj profesionalni interes usmjerila upravo na profesionalni stres.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
Sandra Blagec, mag. psych. je magistra psihologije, savjetnica za mentalno zdravlje. Profesionalni životni put i usavršavanja vodili su je kroz Zagreb, Bruxelles i Berlin. Magistrirala je psihologiju na Sveučilištu u Zagrebu, ima njemačku licencu kao Heilpraktikerin für Psychotherapie i završene brojne dodatne edukacije s područja savjetovanja i psihoterapije. Članica je šibenskog Lions kluba.
Psihologinja Sandra Blagec
Profesionalni stres može značajno narušiti fizičko i mentalno zdravlje, osobito kad je intenzivan i dugotrajan te kad nemamo dovoljno kontrole nad svojim poslom i podrške u radu. Posljedice na zdravlje su brojne. Povećava se razina anksioznosti, prisutna je stalna briga, napetost i osjećaj nemira. Raste rizik od depresivnog raspoloženja, bezvoljnosti, gubitka interesa za posao i privatne aktivnosti, prisutan je osjećaj beznađa i bespomoćnosti. Javlja se emocionalna iscrpljenost, kronični umor, cinizam prema poslu, distanciranje od ljudi. Dolazi do poremećaja ritma spavanja, čestih glavobolja, probavnih smetnji i pada imuniteta što dodatno pogoršavaju raspoloženje i toleranciju na stres.
Kako stres na radnom mjestu utječe na radnu učinkovitost, međuljudske odnose i opću funkcionalnost zaposlenika?
Trajno izlaganje intenzivnim razinama stresa na radnom mjestu može imati niz negativnih posljedica na pojedinca i organizaciju u kojoj radi. Općenito možemo reći da dugoročno smanjuje radnu učinkovitost, narušava međuljudske odnose i može ozbiljno smanjiti opću funkcionalnost pojedinca.
Utjecaj na radnu učinkovitost
Povećani dugotrajni stres smanjuje koncentraciju, otežava donošenje odluka i slabi pamćenje, što doprinosi povećanju broja pogrešaka i općenitom padu kvalitete rada.
Snižava motivaciju i kreativnost, što dovodi do smanjenog angažmana i niže produktivnosti u radu. Osoba je fizički prisutna na poslu, ali neučinkovita.
Zbog tjelesnih i psihičkih tegoba (umor, česte glavobolje, anksioznost, sagorijevanje) raste broj izostanaka s posla.
Utjecaj na međuljudske odnose
Napetost i emocionalna iscrpljenost povećavaju razdražljivost, negativizam i sklonost sukobima s kolegama i nadređenima.
Javljaju se povlačenje i izolacija, izbjegavanje kontakta s kolegama, poteškoće u komunikaciji i manjak suradnje, što sve negativno utječe na međuljudske odnose u timu.
Povećan stres na poslu može narušiti i obiteljske i prijateljske odnose, te velik broj osoba navodi prekide u vezama, narušene obiteljske odnose kao posljedice dugotrajnog profesionalnog stresa.
Utjecaj na opću funkcionalnost zaposlenika
Stres povećava rizik od kardiovaskularnih i mišićno-koštanih tegoba te psihičkih stanja poput anksioznosti, depresije i sindroma sagorijevanja, što značajno ograničava svakodnevno funkcioniranje.
Javljaju se kronični umor, nesanica, osjećaj smanjenog životnog zadovoljstva i nisko samopoštovanje.
Česti izostanci s posla, distanciranje i cinizam prema poslu, što može rezultirati potpunim povlačenjem ili napuštanjem radnog mjesta.
Kada stres prerasta u ozbiljan zdravstveni problem?
Stres prerasta u ozbiljan zdravstveni problem kada počne trajno narušavati tjelesno, psihičko i socijalno funkcioniranje, a svakodnevne obveze postaju teško izvedive.
Tijelo nam često šalje brojne znakove upozorenja koje smo često, barem u početku, skloni ignorirati. Signali mogu biti npr. kronični umor koji ne prolazi ni nakon odmora, česte glavobolje, bolovi u leđima, mišićima ili želucu, probavne tegobe, ubrzan rad srca ili pritisak u prsima. Često su prisutni poremećaji spavanja (nesanica ili pretjerano spavanje), pad imuniteta, česte prehlade i osjećaj iscrpljenosti već nakon buđenja.
Javljaju se i brojni psihički i emocionalni simptomi kao npr. dugotrajan osjećaj tuge, bezvoljnosti, beznađa, stalna zabrinutost ili tjeskoba, razdražljivost i 'kratak fitilj'. Osoba ima osjećaj da posao ili svakodnevne obveze više nemaju smisla, gubi motivaciju i ne uživa u aktivnostima koje su je prije veselile.
Promjene u ponašanju i funkcioniranju odnose se na izbjegavanje obveza, odugovlačenje s izvršavanjem poslova i zadataka, učestalo izostajanje s posla, značajan pad koncentracije i učinkovitosti. Dolazi do povlačenja od ljudi, sukobi i konflikti postaju učestaliji, prisutni su cinizam, apatija ili trajan osjećaj da bi 'najradije pobjegli od svega'.
Kada se navedeni simptomi javljaju gotovo svakodnevno i traju tjednima ili mjesecima, kada osoba zbog osjećaja stresa više ne može normalno obavljati posao, brinuti se o sebi i obitelji, ili kad počne fatalistički razmišljati 'ništa se ne može promijeniti', svakako je vrijeme je za potražiti stručnu pomoć.
Koji su terapijski pristupi najučinkovitiji u liječenju profesionalnog stresa?
Najbolje rezultate u liječenju profesionalnog stresa daje:
- kombinacija individualne psihoterapije (posebno kognitivno-bihevioralne),
- tehnika relaksacije/mindfulnessa,
- po potrebi, promjena u organizaciji rada,
- farmakološka terapija kod težih stanja.
Učinkovit pristup uvijek je individualiziran - prilagođava se osobi, njenom poslu i intenzitetu simptoma.
1. Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT)
- Strukturirana, cilju usmjerena terapija koja pomaže prepoznavanje i promjenu misaonih obrazaca poput “moram”, sklonosti perfekcionizmu i katastrofiziranju, koje su tipične za profesionalni stres.
- U istraživanjima u radnim okruženjima pokazalo se kako CBT umjereno smanjuje razinu stresa, osobito kad se kombinira s tehnikama relaksacije. Pri tome se uče konkretne vještine poput postavljanja granica, asertivne komunikacije, rješavanja problema i drugačijeg tumačenja zahtjeva na poslu.
2. Tehnike relaksacije i mindfulness tehnike
- Mentalna i tjelesna relaksacija (npr. progresivna mišićna relaksacija, vježbe disanja) mogu značajno smanjiti razinu stresa.
- Mindfulness pristup kao i tehnike koje pojedinca usmjeravaju na “ovdje i sada” smanjuju preplavljenost, poboljšavaju koncentraciju i pomažu u regulaciji emocija tijekom dana.
3. Psihodinamski i somatski pristupi
- Psihodinamska terapija pomaže razumjeti dublje obrasce ponašanja i doživljavanja (npr. stalna potreba da se bude najbolji, strah od autoriteta) koji dovode do kronične preopterećenosti
- Somatske metode (tjelesno orijentirana terapija, npr. Somatic Experiencing)
4. Organizacijske intervencije
Promjene rasporeda rada:
- jasno definirane uloge,
- smanjenje prekovremenog rada
- pravednija raspodjela zadataka mogu dodatno smanjiti profesionalni stres.
- Neke organizacijske promjene imaju neujednačene učinke, ali prilagodba radnog okruženja u kombinaciji s individualnom terapijom često daje najbolje rezultate.
5. Farmakološka terapija kao potpora
Kod vrlo izraženih simptoma vezanih uz kronični stres mogu se uključiti lijekovi (anksiolitici, antidepresivi) kao potpora psihoterapiji.
Kombinacija psihoterapije i farmakoterapije često je najučinkovitija kad simptomi postanu vrlo intenzivni.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
