Ovo je pravi pakao: Otkrili su potpuno novi planet. Smrdi po trulim jajima i stijene se tope

Znanstvenici su otkrili pakleni "svijet lave" na kojem temperature dosežu gotovo 1500 stupnjeva Celzijevih, što je dovoljno vruće da otopi stijene u uzavreli ocean magme i ispuni zrak smradom pokvarenih jaja. Udaljeni egzoplanet, poznat kao L 98-59 d, nije samo užaren, već je i poprilično odbojan. Istraživači kažu da ovaj izvanzemaljski svijet vjerojatno skriva globalni ocean rastaljenih stijena, iz čijih dubina ključa sumpor i izbacuje se u atmosferu u obliku sumporovodika, istog plina koji pokvarenim jajima daje njihov prepoznatljiv miris. Da, odvratno je baš kao što i zvuči.

CILJ JE SMANJITI RIZIKE Nasa objavila promjenu plana za povratak ljudi na Mjesec!

Potpuno nova klasa planeta

Vatreni planet kruži oko malene zvijezde crvenog patuljka, udaljene otprilike trideset i pet svjetlosnih godina od Zemlje. Veličine je oko 1,6 puta veće od našeg planeta, ali daleko manje gostoljubiv. Prema znanstvenicima, mogao bi predstavljati potpuno novu klasu planeta koja prkosi dosadašnjim kategorijama.

​- Ovo otkriće sugerira da su kategorije koje astronomi trenutno koriste za opisivanje malih planeta možda previše jednostavne - rekao je glavni autor studije dr. Harrison Nicholls.

​- Iako je malo vjerojatno da ovaj rastaljeni planet podržava život, on odražava veliku raznolikost svjetova koji postoje izvan Sunčevog sustava. Možemo se zapitati: Koje druge vrste planeta čekaju da budu otkrivene? -

Sve do sada, znanstvenici su planete poput ovog svrstavali u uredne kategorije: ili stjenoviti svjetovi s tankom atmosferom ili planeti bogati vodom prekriveni dubokim oceanima. No, L 98-59 d ne igra po tim pravilima. Umjesto toga, čini se da je riječ o kipućoj sferi bogatoj sumporom s dubokim oceanom magme koji se proteže tisućama kilometara ispod površine, funkcionirajući kao divovski kemijski spremnik.

ZABORAVILI NA BRUCE WILLISA Čovječanstvo je prvi put u povijesti promijenilo orbitu nebeskog tijela oko Sunca

Smrdljiva tajna oceana magme

Najnovija istraživanja, provedena uz pomoć svemirskog teleskopa James Webb, potvrdila su da se u atmosferi planeta nalaze visoke koncentracije sumporovodika. Taj plin, odgovoran za miris pokvarenih jaja, oslobađa se iz unutrašnjosti planeta kroz interakciju s golemim oceanom magme. Upravo taj rezervoar omogućuje planetu da zadrži sumpor milijardama godina, unatoč snažnom zračenju matične zvijezde.

​- Naši računalni modeli simuliraju različite planetarne procese, omogućujući nam da vratimo sat unatrag i shvatimo kako je evoluirao ovaj neobični stjenoviti egzoplanet, L 98-59 d - izjavio je koautor studije dr. Richard Chatterjee.

​- Čini se da sumporovodik, odgovoran za miris pokvarenih jaja, tamo igra glavnu ulogu. Daljnja istraživanja mogla bi pokazati da su prilično opori planeti iznenađujuće česti -

Drugim riječima, ova smrdljiva svemirska stijena možda nije usamljen slučaj.

Uvid u Zemljinu prošlost

Koliko god bizarno zvučalo, znanstvenici tvrde da bi nam ovaj pakleni planet mogao ponuditi ključne tragove o našem vlastitom podrijetlu. Smatra se da su stjenoviti planeti, uključujući i Zemlju, započeli kao rastaljeni svjetovi prije nego što su se ohladili tijekom milijardi godina. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Nature Astronomy, najnoviji je podsjetnik da je svemir prepun planeta koji prkose očekivanjima.

​- Ono što je uzbudljivo jest da možemo koristiti računalne modele kako bismo otkrili skrivenu unutrašnjost planeta koji nikada nećemo posjetiti - rekao je koautor, profesor Raymond Pierrehumbert.

​- Iako astronomi izdaleka mogu mjeriti samo veličinu, masu i sastav atmosfere planeta, ovo istraživanje pokazuje da je moguće rekonstruirati duboku prošlost tih izvanzemaljskih svjetova i otkriti vrste planeta bez presedana u našem Sunčevom sustavu -

Otkriće je potaknulo i planiranje novih misija, poput ESA-inog ARIEL-a, čije je lansiranje planirano za 2029. godinu, a koji će se fokusirati na kemijski sastav atmosfera egzoplaneta kako bi se utvrdilo koliko su ovakvi "sumporni svjetovi" česti u galaksiji.

A gdje su svi?

Desetljećima ljudi pretražuju zvijezde u potrazi za znakovima inteligentnog života. I što smo dobili? Tišinu. Ovaj scenarij kozmičkog grada duhova, poznatiji kao Fermijev paradoks, zbunjuje astronome još otkako je fizičar Enrico Fermi 1950. godine postavio veliko pitanje: "Gdje su svi?"

Sada tim sa Sveučilišta Sharif u Teheranu misli da zna odgovor. U svom radu iz ožujka 2026. godine, fizičari Sohrab Rahvar i Shahin Rouhani donose mračnu vijest: napredne civilizacije mogle bi preživjeti samo oko pet tisuća godina. Razlozi su uobičajeni sumnjivci: divovski asteroidi, supervulkani, nekontrolirane klimatske promjene, nuklearni rat, pandemije, pa čak i odmetnuta umjetna inteligencija. Drugim riječima, svemir je možda prepun planeta, ali civilizacija? Ne baš. Čovječanstvo, primi na znanje: možda igramo vrlo kratku kozmičku igru.