Iako smanjenje pamćenja može biti posljedica stresa i starenja, svakodnevne navike također mogu igrati značajnu ulogu u zdravlju vašeg mozga
Lifestyle
Komentari 1
Iako smanjenje pamćenja može biti posljedica stresa i starenja, svakodnevne navike također mogu igrati značajnu ulogu u zdravlju vašeg mozga
Ako ste primijetili da zaboravljate male stvari poput gdje ste ostavili ključeve ili imena poznanika, možda je vrijeme da preispitate svoje prehrambene navike.
Jedan od najčešćih uzroka slabljenja pamćenja mogla bi biti navika jedenja bez pozornosti, odnosno konzumiranje hrane dok smo ometeni različitim aktivnostima poput gledanja televizije, listanja društvenih mreža ili rada za stolom. Ovaj način jedenja ne samo da utječe na probavu, nego može ubrzati opadanje kognitivnih funkcija, osobito u starijoj dobi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:11
Prema riječima neuroznanstvenika dr. Ramona Velazqueza, čak i mala promjena u prehrambenim navikama može značajno utjecati na zdravlje mozga.
- Većina ljudi nije svjesna da im svakodnevne navike poput ometanog jedenja mogu dugoročno naškoditi pamćenju. To je nešto što često radimo ne razmišljajući o tome - ističe dr. Velazquez.
Kada jedemo bez potpunog angažmana mozga, mozak ne aktivira sve kognitivne procese koji su ključni za učinkovitu probavu hrane. Iako se probava fizički događa u želucu, ona zapravo počinje u mozgu, gdje pogled, miris i iščekivanje hrane pokreću važne procese za optimalnu apsorpciju hranjivih tvari.
Studije su pokazale da uzrastom naš mozak postaje osjetljiviji na oksidativni stres i upale, a loše prehrambene navike mogu samo pogoršati ove procese.
Prekomjerno konzumiranje prerađene hrane bogate šećerom i nezdravim mastima može dovesti do bržeg kognitivnog opadanja, što je često povezano s razvojem neurodegenerativnih bolesti.
Kako bi se očuvalo zdravlje mozga, dr. Velazquez savjetuje nekoliko jednostavnih prilagodbi u svakodnevnim prehrambenim navikama. Prvi korak je stvaranje namjenskog prostora za obrok, što znači izbjegavanje jela za radnim stolom ili ispred televizije.
Usporavanje tempa jela također igra ključnu ulogu; stručnjaci preporučuju da obrok traje barem 20 minuta, s redovitim pauzama između zalogaja. Također, važno je angažirati sva osjetila tijekom jela – promatrajte boje, mirise i teksture hrane, jer to aktivira područja mozga koja podržavaju pamćenje.
Implementiranjem ovih jednostavnih promjena, možete poboljšati kognitivnu funkciju i osigurati bolje zdravlje mozga u godinama koje dolaze, osobito ako ste stariji od 40 godina.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+