Zaustavljanjem reforme strukovnih škola uništavamo budućnost naših mladih!

Svako pauziranje ili odgoda reforme čini štetu djeci, učenicima koji tu nastavu ne mogu nadoknaditi i to čini štetu cijelom društvu koje ne provodi reforme u odnosi na europsko društvo k kojim se uspoređujemo, upozorila je u četvrtak Irena Weber, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

HUP je sazvao izvanrednu konferenciju za novinare kako bi upozorili na, kako kažu, uništavanje budućnosti mladih u Hrvatskoj ako se odgodi za jesen najavljena reforma strukovnih škola. Podsjetimo, reforma po kojoj će se novim kurikulima zamijeniti programi stari više od 30 godina, te po kojoj se uvodi suvremena modularna nastava u strukovne škole, trebala bi započeti s provođenjem u 1. razredima svih strukovnih škola ove jeseni.

- Mi našu poruku upućujemo i sindikatima i ministarstvu, mi inzistiramo da se reforma strukovnog obrazovanja ne smije odgađati, alternative nema. Djeca koja izlaze iz strukovnih škola moraju dobiti kvalitetno obrazovanje. Nepojmljivo mi je da se zbog jednog sata povijesti ili vjeronauka odbija jedan sat više strukovnog obrazovanja, kao i povećane satnice za maturu. To je kao zaustavljanje digitalizacije jer kod kuće imamo piusaće mašine - istaknula je Weber.

Zagreb: Konferencija za medije HUP-a uoči najavljenog prosvjeda u obrazovanju | Foto: Neva Zganec/PIXSELL - ilustrativna fotografija

'Mladi nisu spremni za rad, ni za fakultet'

Na reformi se radi od 2018. godine, no tri prosvjetna sindikata koja su posljednjih mjeseci organizirala štrajkove, te najavljuju veliki prosvjed nastavnika, zahtijevaju odgodu uvođenja na godinu dana. Ističu kako nastavnici i škole nisu dovoljno dobro pripremljeni.

U HUP-u, pak, to smatraju izuzetno zabrinjavajućim. Poslodavci navode kako su zabrinuti trenutnom učinkovitošću hrvatskoga obrazovnog sustava te mogućim zaustavljanjem razvojnih promjena na koje pozivaju sindikati. Nekvalitetno obrazovanje znači da mladi koji izlaze iz tih škola nisu spremni za rad u suvremenim uvjetima, a to znači da ni hrvatska industrija ne može konkurirati europskoj. Mi želimo naše radnike koji će biti kvalitetno obrazovani i stvarati dodatnu vrijednost. Više od 90 posto radne snage koju danas uvozimo je niskoobrazovano, no to nam i nije cilj, želimo da naši učenici ostaju raditi u Hrvatskoj u visokoproduktivnim i dobro plaćenim industrijama. No to treba pratiti obrazovanjem, poručuju poslodavci.

- U Hrvatskoj je 70,4 posto učenika u strukovnim školama, znači, većina učenika nam je u strukovnim školama. No oni ne dobivaju niti dovoljno znanja da počnu odmah raditi, niti da bi upisali fakultete. Samo 57 posto učenika strukovnih škola uspije upisati fakultete. Dugi niz godina poslodavci upozoravaju da učenici strukovnih škola izlaze s nedovoljno strukovnih znanja i vještina - upozorio je predsjednik HUP-Udruge obrazovanja Mislav Balković.

Pokretanje videa...

00:49

Konferencija za medije HUP-a uoči najavljenog prosvjeda u obrazovanju | Video: 24sata/Neva Žganec/PIXSELL

'Strukovnjaci su diskriminirani'

Predsjednik HUP-Udruge metalne industrije Sergio Galošić istaknuo je kako postojeći programi diskriminiraju strukovne učenike u stjecanju znanja potrebnih za državnu maturu i fakultet. 

- Ljudi koji dolaze iz strukovnih obrazovanja ne dobivaju potrebna znanja koja su jako bitna za tehnologije s kojima radimo, trošimo jako velike resurse kako bismo ih pripremili i kako bi mogli stvarati dodatnu vrijednost u kompanijama. Mi taj princip nećemo ukinuti, no jako bi nam pomoglo kad bi djeca dobila ta znanja kroz školu. 50% te djece koja žele studirati ne uspiju upisati ne zato jer su oni manje pametni, već zato što nisu imali priliku da steknu minimalna znanja potrebna za maturu. U pripremi same reforme anketirano je više od 1000 poslodavaca, uzete su u obzir potrebe, vizije razvoja strategije, radilo je više od 200 radnih skupina, više od 500 stručnjaka iz prosvjete, HUP-a, poslodavaca, definirali smo jako veliki broj strukovnih zanimanja, potrebnih na tržištu - rekao je Galošić.

Zagreb: Državno natjecanje u?enika strukovnih škola WorldSkills Croatia 2019 | Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

'2,5 radnika rade za jednog u Njemačkoj'

-Europske smjernice i Draghijeva agenda idu u istom smjeru, da o znanju ovisi kako ćemo raditi i živjeti. Junior Agenda pokazuje da bi Hrvatska morala ići u smjeru jačanja strukovnog obrazovanja. Ako se zaustavi, neće se ponovo pokrenuti - poručio je Balković.

HUP-ovci upozoravaju kako se hrvatska proivodnja temelji na proizvodnji relativno male dodatne vrijednosti. To je nužno promijeniti da se dostigne rast plaća i da bi naše društvo imalo bolju perspektivu. Pritom ekonomija nam se temelji na uslužnim djelatnostima i to hitno treba mijenjati u korist proizvodnje, prerade, zdravstva, farmacije.

- Produktivnost je glavni pokazatelj proizvodnje i uspješnosti. Moramo imati puno veću produktivnost i efikansost. Naša produktivnost je 2,5 puta manja nego u Njemačkoj. Da dostignemo plaću u Njemačkoj, morali bismo povećati produktivnost - zato mi u industriji apeliramo da se reforma čim prije obavi, kako bi nama omogućila da se produktivnost čim prije poveća - ističe predsjednik HUP-Udruge obrazovanja.

Siniša Kostić iz Sindikata metalaca upozorava kako učenici zaista imaju nedostatak znanja, ne poznaju elementarne strojeve i poslodavci imaju probleme.

- Obrazovani radnici mogu biti i produktivniji.No naše školstvo treba puno brže mijenjati strukturu zanimanja. Naše školstvo je tromo i tu podržavamo poslodavce, učenici strukovnih škola moraju imati kvalitetnije obrazovanje i biti u ravnopravnom položaju kad se govori o visokom obrazovanju. Bez znanja nećemo ići dalje i nama je tu interes da to podržimo - zaključio je.

'Dosta je istih plaća'

Irena Weber oštro je kritizirala i zahtjeve sindikata za povećanjem osnovice, kao i zahtjev prosvjetara da ih se ne ocjenjuje.

- Sindikati u obrazovnom sustavu se također uspoređuju s drugim sektorima i kažu da su u nepravednom položaju. No te plaće su najsnažnije rasle, vismo koliko fali pedijatara, ginekologa, medicinskih sestara, cijela zdravstvena struka se iseljava. Fokus na veliki rast plaća u prosvjeti, smatramo da nije kolegijalan - poručila je i pozvala na zaustavljanje "uranivlovke" u kojoj su svi jednako plaćeni, što znači da nastavnici koji ulažu dodatan napor, vrijeme i trud u rad s učenicima nemaju nikakvu motivaciju za to.

 - Postavljamo pitanje: Tko će odgovarati za katastrofalne ishode obrazovanja i za to što se svi poslodavci suočavaju s radnicima koji na tržište rada dolaze potpuno nepripremljeni i needuciran. Izjednačavanje plaća je uravnilovka za koju se nadam da smo ostavili u prošlosti. Svi bi trebali prihvatiti odgovornost za svoj rad. I to je diskriminirajuće za dobre među nama - zaključila je.