Obilježavanje obljetnice dolazi u osjetljivom trenutku za Srbiju, čije se vodstvo nalazi pod međunarodnim pritiskom zbog izostanka jasnog suočavanja s ratnom prošlošću
News
Komentari 140
Obilježavanje obljetnice dolazi u osjetljivom trenutku za Srbiju, čije se vodstvo nalazi pod međunarodnim pritiskom zbog izostanka jasnog suočavanja s ratnom prošlošću
Na 30. godišnjicu srebreničkog masakra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je poruku sućuti obiteljima bošnjačkih žrtava. U izjavi objavljenoj isključivo na engleskom jeziku na platformi X, Vučić se osvrnuo na događaje iz srpnja 1995., kada su srpske snage počinile najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
- Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam sućut obiteljima bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti - rekao je Vučić.
Za razliku od predsjednika države, predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić zauzela je znatno drugačiji ton. U izjavi za provladinu televiziju Informer, Brnabić je jasno odbacila pravnu kvalifikaciju genocida, iako je priznala da se u Srebrenici dogodio težak ratni zločin.
- Apsolutno nije genocid, što ne znači da nije užasan ratni zločin. Genocid je ono što se dogodilo Srbima u NDH tijekom Drugog svjetskog rata - rekla je Brnabić, dodavši da se “zločin iz srpnja 1995. nikada nije smio dogoditi”.
U isto vrijeme, kontroverzni političar i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj organizirao je promociju drugog izdanja svoje knjige “U Srebrenici nije bilo genocida”. Na promociji je potpisivao primjerke knjige, a okupljeni su nosili transparente s istom porukom – otvorenim negiranjem zločina koji je Međunarodni sud pravde u Haagu jasno okvalificirao kao genocid.
Obilježavanje obljetnice dolazi u osjetljivom trenutku za Srbiju, čije se vodstvo nalazi pod međunarodnim pritiskom zbog izostanka jasnog suočavanja s ratnom prošlošću. Nedavna rezolucija Ujedinjenih naroda kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici izazvala je burne reakcije u Beogradu, gdje je dokument proglašen "političkim udarom na srpski narod".
S druge strane, predstavnici međunarodne zajednice ponovno su pozvali na jasno priznanje i osudu genocida, kao ključni korak prema pomirenju i stabilnosti u regiji.
U Srebrenici je u srpnju 1995. ubijeno više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, a međunarodni sudovi – uključujući Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju – osudili su taj zločin kao čin genocida. Do danas je za zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno više od 700 godina zatvora, uključujući i doživotne kazne za Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+