Članovi Upravnog vijeća HZZO-a na kraju nisu odlučivali o Ozempicu i Mounjaru, a podsjetimo da je dr. Prašek objasnila da 88 posto troškova liječenja dijabetesa u Hrvatskoj čine troškovi liječenja komplikacija te bolesti, te da bi se pravodobnim uvođenjem adekvatne terapije, GLP-1 RA lijekova u prvu ili drugu liniju liječenja, moglo uštedjeti.
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) na čelu sa šefom UV Tomislavom Dulibićem u srijedu je održalo sjednicu, na kojoj je jedna točka dnevnog reda bila odluka o lijekovima za dijabetes 2 - Ozempicu i Mounjaru. Riječ je i lijekovima koji su zadnjih godina popularni i kao sredstvo za mršlavljenje. Za Ozempic je UV HZZO-a trebalo donijeti odluku hoće li ga se uvrstiti u 2. liniju liječenja šećerne bolesti, a za Mounjaro, odluka hoće li ga se staviti na dopunsku listu lijekova HZZO-a.
Međutim, kako doznaju 24sata, nakon objave našeg članka dan ranije, a u kojemu smo napisali da će se odlučivati o tim lijekovima, u zadnji tren je, prema dobro upućenim izvorima, ta točka izbačena iz dnevnog reda.
Poslali smo upit HZZO-u jesu li odlučivali o tome, a stigao nam je odgovoru u kojemu navode da "Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), na sjednici održanoj 25. veljače 2026. nije donijelo odluku vezano za spomenute lijekove". Postupak je i dalje u tijeku, poručili su.
Podsjetimo riječ je o terapijama koje su posljednjih godina izazvale velik interes javnosti, ponajprije zbog učinkovitosti u regulaciji šećera u krvi i smanjenju tjelesne težine. No dok osobe koje žele smršaviti mogu kupiti Ozempic i Mounjaro u ljekarnama na privatni recept, istovremeno su ti lijekovi teško dostupni onima kojima su primarno namijenjeni dijabetičarima.
- Zbog neusklađenosti s europskim i svjetskim praksama liječenja, naši dijabetičari u početnom stadiju bolesti nepotrebno čekaju godinu do dvije na potrebnu GLP-1 RA terapiju, a za to vrijeme im se značajno pogorša zdravstveno stanje - upozorila je prošlog tjedna u razgovoru za 24sata dr. Manja Prašek, specijalistica endokrinologije i predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva.
GLP-1 RA lijekovi danas su, kaže, prva linija liječenja pacijenata s dijabetesom tipa 2 u svim europskim i svjetskim smjernicama. U Hrvatskoj su, iako dostupni, kaže, tek treća linija liječenja. To znači da pacijenti kojima se otkrije dijabetes, a njih je nekoliko tisuća svake godine na ovu terapiju čekaju godinu do dvije, pa i dulje.
Prije nego što dobiju GLP-1 RA terapiju, liječnici im moraju propisati dva oralna antidijabetika te zbog rijetkih odlazaka specijalistima mnogi ostaju na toj terapiji dulje nego što bi trebali.
U tom razdoblju bolest napreduje, a počinju se pojavljivati brojne komplikacije povezane s dijabetesom koje se često razvijaju brzo i ostavljaju trajne posljedice.
- GLP-1 RA lijekovi iznimno su korisni u prevenciji tih komplikacija, s obzirom na dokazano zaštitno djelovanje na niz organskih sustava krvožilni sustav, bubrege, jetru i druge organe. Posljedica je narušena kvaliteta života, ali i golemi pritisak na bolnice i HZZO – ističe dr. Prašek.
Upozorava i na financijsku dimenziju problema.
- Ako znamo da 88 posto troškova liječenja dijabetesa u Hrvatskoj čine troškovi liječenja komplikacija te bolesti, jasno je da bi se pravodobnim uvođenjem adekvatne terapije, GLP-1 RA lijekova u prvu ili drugu liniju liječenja, moglo uštedjeti na razini HZZO-a, odnosno tu nikako nije riječ o dodatnim troškovima za sustav - rekla je u razgovoru za 24sata dr. Prašek.
Dodatno pojašnjava način na koji ovi lijekovi djeluju.
- Poanta je da ti lijekovi zaustavljaju brojne komplikacije. Pacijenti izgube prekomjernu tjelesnu težinu, gušterača bolje radi, hormoni u crijevima bolje se luče. Lijekovi zaustavljaju proces porasta šećera u krvi i smanjuju kronične komplikacije. Tako bismo uštedjeli na liječenju naših pacijenata ako se liječe najnovijim lijekovima. Ako se komplikacije već razviju, i tada pacijentu treba dati lijek jer ćemo zaustaviti njihov daljnji razvoj i smanjiti troškove liječenja. Koliko samo stoji liječenje infarkta, rane na nozi koje se pojavljuju. Sve se može izbjeći ako se uključi lijek. To stalno govorimo - navodi liječnica.
S problemom dostupnosti terapije suočavaju se i sami pacijenti. O tome govori Davor Skeledžija, koji boluje od dijabetesa tipa 1, a kao glavni urednik portala NaInzulinu zalaže se za prava svih oboljelih od šećerne bolesti.
- Problem s GLP-1 terapijom je što su dosta visoke doplate, iznad deset eura mjesečno. I drugo, HZZO već godinu dana odlučuje o uvrštenju Mounjara na listu. Stvarno nije u redu čekati godinu dana na odluku. To što pacijenti dugo čekaju na terapiju je baš loše. Samo da više donesu tu odluku - navodi Skeledžija.
Dodaje kako su doplate već sada velik teret za mnoge, osobito starije pacijente.
- Posebno su osjetljivi pacijenti s tipom 2, starije životne dobi, s manjim mirovinama. Njima je s 0 eura za taj lijek došlo na 15, pa na 37 eura za drugi lijek. Svi su se pobunili - kaže.
Iz HZZO-a poručuju kako ne mogu komentirati postupak odlučivanja. Na upit zašto se gotovo godinu dana čeka odluka o uvrštavanju Mounjara na listu lijekova, odgovorili su da nisu u mogućnosti davati informacije, kao ni prejudicirati konačnu odluku koju donosi Upravno vijeće HZZO-a.
24sata © 2026
