Vodič: Sve 'rupe' inkluzivnog dodatka. Iznajmljuju li sobe, odmah gube pravo na pomoć...

Inkluzivni dodatak dobit će 150.000 osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, a uz to će se udvostručiti broj korisnika dječjeg doplatka. Iznos inkluzivnog dodatka bit će veći od iznosa objedinjenih naknada koje sad ostvaruju osobe s invaliditetom, hvalio je premijer Andrej Plenković Zakon o inkluzivnom dodatku u listopadu 2023.

Zakon je stupio na snagu još u siječnju prošle godine, a 106.185 ljudi s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje čeka rješenje o pravu na inkluzivni dodatak. Nažalost, neki oboljeli od teških oblika karcinoma to rješenje nisu ni dočekali. U međuvremenu su preminuli. I nije problem samo u dugotrajnom čekanju nego, govori naš izvor iz sustava, u nepravednim kriterijima.

- Imam moralnu potrebu i odgovornost govoriti o tome jer uočavam jako puno nepravde u radu Zavoda za socijalni rad. Praksa područnih ureda nije ujednačena. A stvari funkcioniraju ovako: s obzirom na stupanj oštećenja, postoji pet razina potpore. U prve tri, a prva je najveća, imovina se uopće ne gleda, te praktički i multimilijarder može ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Četvrta i peta razina, koje su ujedno najmanje razine oštećenja zdravlja, razine su koje se najčešće određuju prethodnim vještačenjem i tu se određuje posebna vrsta provjere.

BIROKRATSKI LABIRINT Sto tisuća ljudi još čeka rješenje o pravu na inkluzivni dodatak: Rješenja stižu i nakon smrti...

U članku 10. Zakona o inkluzivnom dodatku, za navedenu razinu potpore, propisuju se zapreke za ostvarivanje prava te se navodi da je to osoba koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Druga zapreka za ostvarivanje dodatka je ako osoba ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti - objasnio je naš sugovornik.

S druge strane, dodaje, u obalnom dijelu Hrvatske, ali i u ostalim regijama, velik dio stanovništva bavi se turističkim uslugama u domaćinstvu.

Ljeto u garaži

- To nije velik poslovni projekt nego praktički način održavanja nekretnine, plaćanja godišnjih poreza, a iznajmljivači često ljeto prespavaju u garažama ne bi li iznajmili vlastiti prostor te tako nešto zaradili kako bi preživjeli zimu. Mali broj iznajmljivača ima u tom poslu dobar poslovni zamah. Problem je u tome što u postupku ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak postojanje apartmana ili sobe u nekretnini, posebno naglašavam, jedinoj, koja nije etažirana, odnosno nije podijeljena na stanove, u vlasništvu ili suvlasništvu, područni uredi tumače kao drugu nekretninu, poslovni prostor, a neki i stambeno-poslovnu zgradu - kaže naš sugovornik.

Kako bismo to provjerili, poslali smo upite svim područnim uredima Zavoda za socijalnu skrb koji se nalaze uz hrvatsku obalu. Javili smo se Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. Pitali smo ih, između ostalog, je li kod njih bavljenje turističkim uslugama u domaćinstvu zapreka za ostvarivanje inkluzivnog dodatka ili ne. Pitali smo i je li i suvlasništvo nekretnine prepreka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Od područnih ureda nismo dobili niti jedan odgovor, a iz ministarstva su nas uputili na Hrvatski zavod za socijalni rad. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti.

Zagreb: Izjave nakon sjednice Povjerenstva Vlade za osobe s invaliditetom | Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

- Zakon o inkluzivnom dodatku u čl. 10. propisuje kao zapreku za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u četvrtoj i petoj razini potpore vlasništvo drugog stana ili kuće koji se može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Službena osoba u mjesno nadležnom područnom uredu Zavoda po svakom zahtjevu stranke provodi zasebni postupak u kojemu je dužna utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno donošenje odluke u konkretnom predmetu/postupku. U provođenju postupka službena osoba utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može obaviti i terenski očevid. Ukoliko se u postupku utvrdi da osoba iznajmljuje stan ili kuću koji ima u vlasništvu ili suvlasništvu i time osigurava sredstva, isto se smatra zaprekom za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u četvrtoj i petoj razini potpore - odgovorili su nam iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Osnovica iznosi 120 eura

Prema Vladinoj definiciji, inkluzivni dodatak je "novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprečavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima".

Naknada se računa u postotku od osnovice, koja iznosi 120 eura, i ima pet razina, ovisno o vrsti oštećenja. Tako ona može iznositi od maksimalno 600 posto osnovice za prvu razinu potpore, 400 posto osnovice za drugu i 360 posto za treću razinu. Za četvrtu razinu potpora je 135 posto osnovice, a za petu 115 posto. Dodajmo da u prve tri razine spadaju svi odrasli koji imaju status osobe s invaliditetom te djeca kojoj je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta bez obzira na to imaju li status osobe s invaliditetom ili ne.

KOMENTIRA: TEA KVARANTAN SOLDATIĆ Država koja ih ne čuje u životu, ne može ih opravdati ni u smrti

Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, trenutačno 182.780 korisnika ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak.

- Od početka 2025. do danas za inkluzivni dodatak utrošeno je više od 742 milijuna eura. Hrvatski zavod za socijalni rad raspolaže dovoljnim sredstvima za redovne isplate - kazali su nam iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Inkluzivni dodatak objedinjuje četiri prijašnje naknade, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Iako se time željelo pojednostaviti sustav, stvarnost pokazuje drukčiju sliku, postupak uključuje obavezno vještačenje, a manjak stručnjaka i golem broj prijava usporili su cijeli proces.

Preminuli čekajući rješenje

Zabilježeni su slučajevi u kojima rješenje stigne tek nekoliko dana nakon smrti podnositelja, ali tad više ne vrijedi jer pravo nije nasljedno. Iako zakon kaže da se dodatak priznaje od dana podnošenja zahtjeva, obitelj nema pravo na zaostale isplate. Tako je Jutarnji list nedavno pisao o Ž. Ć. iz Zagreba koji je podnio zahtjev za inkluzivni dodatak u srpnju 2024. Mjesec dana kasnije zvali su ga iz područnog ureda da dopuni dokumentaciju. U veljači 2025. godine Ž. Ć. je preminuo, u dobi od 46 godina, od posljedica mikrocelularnoga karcinoma pluća. Nakon što je preminuo, u roku od tri tjedna donijeli su rješenje kojim mu, zbog smrti, obustavljaju postupak priznavanja prava na inkluzivni dodatak. Time su nasljednici ostali uskraćeni za neisplaćene inkluzivne dodatke. Odlučili su tužiti državu i spremni su ići sve do Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

- Prava u sustavu socijalne skrbi, pa tako i pravo na inkluzivni dodatak, osobna su, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati. Dospjele novčane naknade koje su bile priznate korisniku, a nisu mu isplaćene do smrti, nasljeđuju nasljednici korisnika, prema zakonu kojim se uređuje nasljeđivanje, a ako korisnik nema nasljednika, vraćaju se u državni proračun - kažu iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.