Sto tisuća ljudi još čeka rješenje o pravu na inkluzivni dodatak: Rješenja stižu i nakon smrti...

Čak 106.185 ljudi s invaliditetom u Hrvatskoj još čeka rješenje o pravu na inkluzivni dodatak, a prosječno se na odluku čeka mjesecima, često i više od godinu dana. Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, od stupanja Zakona na snagu 1. siječnja 2024. doneseno je više od 205 tisuća rješenja, no val novih zahtjeva daleko je premašio očekivanja. Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, trenutačno 182.780 korisnika ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak.

- Od početka 2025. do danas za inkluzivni dodatak utrošeno je više od 742 milijuna eura. Hrvatski zavod za socijalni rad raspolaže s dovoljnim sredstvima za redovne isplate - kažu iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Inkluzivni dodatak objedinjuje četiri prijašnje naknade, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Iako se time željelo pojednostaviti sustav, stvarnost pokazuje drukčiju sliku, postupak uključuje obavezno vještačenje, a manjak stručnjaka i golemi broj prijava usporili su cijeli proces. Naime, Zavod za vještačenje prošlu je godinu zaključio s više od 105 tisuća neriješenih predmeta.

Rješenja nakon smrti podnositelja

Posebno je bolno što brojni korisnici, često u terminalnim fazama bolesti, ne dočekaju odluku. Zabilježeni su slučajevi u kojima rješenje stigne tek nekoliko dana nakon smrti podnositelja, ali tad više ne vrijedi jer pravo nije nasljedno. Iako zakon kaže da se dodatak priznaje od dana podnošenja zahtjeva, obitelj nema pravo na zaostale isplate, pitanje koje mnogi smatraju duboko nepravednim.

- Prava u sustavu socijalne skrbi, pa tako i pravo na inkluzivni dodatak, osobna su, neprenosiva i ne mogu se nasljeđivati. Dospjele novčane naknade koje su bile priznate korisniku, a nisu mu isplaćene do smrti, nasljeđuju nasljednici korisnika, prema zakonu kojim se uređuje nasljeđivanje, a ako korisnik nema nasljednika, vraćaju se u državni proračun - kažu iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

24sata donosi pregled priča o problemima s inkluzivnim dodatkom koje su u javnosti izašle zadnjih godinu dana. Imenom i prezimenom istupila je Ankica Livaja, koja je inkluzivni dodatak za Ivana čekala dvije godine. Riječ je o potpuno nepokretnom mladiću sa stopostotnim invaliditetom. Ivan je ovisan potpuno o drugoj osobi, nepokretan je i od rođenja je takav, objasnila je Livaja. Ivanov inkluzivni dodatak trebao bi biti 720 eura.

- Njemu 720 eura ipak nešto omogućuje. I on bi htio izaći. I u kino. Htio bi izaći isto vani. Htio bi biti s društvom. Ali to ne može - rekla je u jednoj emisiji na HRT-u.

Drugi slučaj je objavio Jutarnji list, a riječ o suprugu Davorke Šego. Naime, Zlatanu Šegi, koji je bio teški onkološki bolesnik, pola godine nakon podnošenja zahtjeva Hrvatski zavod za socijalni rad na Trešnjevci donosi rješenje o pravu na 432 eura mjesečno sa svim zaostacima za pola godine jer je toliko dugo čekao rješenje. Nažalost, Zlatan Šego preminuo je tri dana nakon donošenja rješenja, a Centar je, rekla je njegova supruga, odlučio poništiti rješenje.

Koprivničanac koji je, pak, nedavno predao uredan zahtjev ostao je zatečen kad su mu u lokalnom uredu rekli da rješenje može očekivati tek za sedam do deset mjeseci, unatoč potpunoj dokumentaciji, piše HRT. Siniša Bosanac, dobitnik nagrade Ponos Hrvatske i europarlamentarac, tad je upozorio da neki podnositelji "postupak jednostavno ne dožive".

Suzana (56) iz Zagreba, koja se s karcinomima bori 16 godina, na isplatu je čekala devet mjeseci.

- Bolovanja su mala, a troškovi veliki - kaže ona.

Posebno potresan je slučaj muškarca s kroničnom plućnom bolešću (KOPB) o kojemu je njegova supruga govorila za N1, a koji je umro ne dočekavši vještačenje, iako je na njega imao pravo. Njegova supruga ostala je bez ikakve retroaktivne naknade.

Mnogi korisnici moraju prolaziti nova vještačenja unatoč godinama invaliditeta i opsežnoj medicinskoj dokumentaciji. Primjer je 20-godišnja Zagrepčanka T. M., s višestrukim dijagnozama, koja mjesecima čeka poziv: "Imam stotine medicinskih nalaza, ali kažu da moram sve ispočetka. Kao da sam preko noći ozdravila".

Pravo na dodatak određen je propisom

Inkluzivni dodatak ostvaruje odrasla osoba s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom.

Milijuni za dodatak

Do sada je potrošeno više od 742 milijuna eura. Hrvatski zavod za socijalni rad raspolaže s dovoljnim sredstvima za redovne isplate.

742 mil. eura

potrošeno je na inkluzivne dodatke s planom rebalansa na oko 900 milijuna eura

106.185

ljudi čeka rješenje prijave za inkluzivni dodatak

205 079

ljudi ostvarilo je od početka primjene pravo na inkluzivni dodatak

720 eura

mjesečno ostvaruje se za prvu razinu potpore, koja je najviša

138 eura

mjesečno izdvaja se za petu razinu potpore, koja je najniža