U Saboru ovaj tjedan rasprava o rebalansu državnog proračuna

Hrvatski sabor ovoga će tjedna raspraviti rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna te nekoliko zakonskih prijedloga, a radni će tjedan otvoriti glasovanjem o raspravljenim zakonima i izvješćima.

Rebalansom koji je predložila Vlada ukupni se prihodi očekuju u iznosu od 26,6 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 28,1 milijardu eura, povećavaju se za 1,7 milijardi, odnosno 1,4 milijarde eura.

Manjak državnoga proračuna 0,7 posto BDP-a

Očekivani manjak državnoga proračuna je 510 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a, prema metodologiji ESA.

Prema Vladinoj prognozi, udio javnog duga u BDP-u u ovoj će se, u odnosu na prošlu godinu, smanjiti za 5,8 postotnih bodova, na 62,6 posto BDP-a.

Inflacija potrošačkih cijena trebala bi usporiti na 6,6 posto u odnosu na 10,8 posto u prošloj godini.

Rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga, objasnio je ministar financija Marko Primorac.

O predloženom rebalansu Sabor će raspravljati u četvrtak, dan prije raspravit će izmjene Zakona o prostornom uređenju.

Prostorni planovi u sustavu ePlanovi

Te bi izmjene trebale omogućiti transformaciju prostornih planova, odnosno proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik i vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana u elektroničkom sustavu „ePlanovi“.

Dok su bile na e-savjetovanju, izmjene su pobudile veliko zanimanje stručne javnosti, u 15 dana na njih je poslano 500-tinjak komentara.

Strukovne institucije tvrde da su predložene izmjene protuustavne i protuzakonite, jer narušavaju Ustavom zajamčeno pravo općina, gradova i županija da planiraju svoj prostor.

Tvrde i da će doći do zastoja u izradi i donošenju prostornih planova, s obzirom na planirani prelazak na sustav ePlanovi, koji nije odgovarajuće testiran.

Prije rasprave o tom zakonskom prijedlogu, Sabor će u srijedu glasovati o ranije raspravljanim točkama, među kojima i o novom Zakonu o izvanparničnom postupku.

Nesporne rastave brakova ipak na sudovima

Prema njemu, javni će se bilježnici ubuduće baviti postupanjem kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti, pri uređenju međa i razvrgnuću suvlasničke zajednice, ako su stranke podnijele sporazumni prijedlog.

Iako je prvotno bilo predviđeno da rješavaju i nesporne rastave brakova, u konačnici će to ipak rješavati sudovi.

"Nakon komunikacije s javnošću, stajališta smo da institut braka ili partnerske zajednice ima visoku društvenu vrednotu pa bi ipak bilo zgodno da ostane kod sudova", rekao je Juro Martinović, državni tajnik Ministarstva pravosuđa.

 Novi zakon donosi se i zbog toga jer se u Hrvatskoj još primjenjuje Zakon o sudskom izvanparničnom postupku donesen 1934. godine za Kraljevine Jugoslavije.

 Sabor bi trebao prihvatiti nekoliko izvješća, među njima izvješća o radu pravobraniteljice za djecu, te o provedbi Nacionalne razvojne strategije države do 2030.