Izložba je posvećena ključnim trenutcima hrvatske povijesti, a obuhvaća više od 400 artefakata iz Hrvatske i inozemstva
U Klovićevim dvorima je izložba 'U početku bijaše kraljevstvo'
U Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu postavljena je izložba 'U početku bijaše kraljevstvo - izložba u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva'. U organizaciji izložbe su, osim Galerije Klovićevi dvori, sudjelovali i Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a poseban doprinos dali su i Zagrebačka nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru.
Uoči otvaranja same izložbe održana je konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, autor izložbe prof. dr. sc. Dino Milinović te koautori izložbe prof. dr. sc. Tomislav Galović i prof. dr. sc. Trpimir Vedriš.
Nakon uvodnih pozdrava i zahvala od strane ravnatelja Antonia Picukarića i ministrice Nine Obuljen Koržinek, okupljenima se obratio i autor izložbe dr. sc. Dino Milinović:
- Ova izložba je doista bila jedan jedinstveni napor, jedan jedinstveni trud i nje ne bi bilo da nije bilo jednog cijelog niza ljudi koji su podmetnuli leđa, koji su pokazali jednu doista zavidnu dozu entuzijazma, počevši s ravnateljima svih institucija koje su sudjelovale u organizaciji i ljudi koji su morali sprovesti tu izložbu. Od same ideje, od početka ove godine, dakle nije bilo čak ni puno vremena, do samog otvorenja ove izložbe valjalo je učiniti toliko toga da bismo si osigurali nešto što će biti na razini očekivanja koja su svi od nas imali. Taj je napor bio izuzetan. Ovakve izložbe inače nastaju dvije do tri godine, a ja mislim da smo mi uspjeli na zadovoljavajući način u ovih godinu dana napraviti jedan posao izložbe koji je interdisciplinaran, koji, kao prvo, ujedinjuje ove ustanove o kojima smo govorili, poput Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Hrvatskog državnog arhiva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i naposljetku i Hrvatskog povijesnog muzeja. Ovo sve govorim zato što sam vam htio reći da je na izložbi radilo sve zajedno više od stotinu ljudi koji su pripremali izložbu, bilo da je riječ o kustosima iz ovih institucija pa sve do kataloga na kojem je radilo stotinjak autora, povjesničara, povjesničara umjetnosti, povjesničara književnosti. Na taj smo način dobili jedan referentni materijal za hrvatsku povijest koji uključuje i likovne artefakte i stvari koje su bitne za povijest književnosti, dakle dobili smo jedan materijal koji je zapravo odskočna daska za nova istraživanja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
08:22
Ova cijela izložba zamišljena je i s pogledom unatrag i s pogledom unaprijed. Bilo je to jedno nastojanje da ispričamo priču koja nam se činila vrijedna pričanja, koja je za nas povezala 11 stoljeća naše povijesti, a onaj pogled unaprijed je zapravo smisao naše izložbe, ona je temelj za nešto što bismo mogli nazvati, da parafraziram Jacquesa Le Goffa, odgojem za pamćenje. Dakle taj edukativni aspekt koji nije površan, koji je također itekako važan.
U Galeriji Klovićevi dvori tako su prikazani ključni trenutci hrvatske povijesti s više od 400 artefakata iz Hrvatske i inozemstva koji su raspoređeni u trideset dvorana na tri kata, a sve je podijeljeno na tematske cjeline, osmišljene u skladu s dominantnim političkim, društvenim, vjerskim i kulturnim fenomenima koji su obilježili pojedina razdoblja hrvatske povijesti.
Izložba donosi najznačajnije artefakte i dokumente koji svjedoče o kontinuitetu hrvatske državnosti, a iz mnoštva ključnih spomenika izdvaja se Višeslavova krstionica koja ima neporecivu simboličku, civilizacijsku i umjetničku vrijednost. Posjetitelji također mogu vidjeti najznačajnije natpise s imenima hrvatskih knezova, kraljeva i kraljica, među kojima se ističe natpis sa sarkofaga kraljice Jelene koji je poslužio za rekonstrukciju dijela vladarske dinastije Trpimirovića u 10. stoljeću. Tu je isto tako i Bašćanska ploča, prvi pisani spomenik na glagoljici i narodnom jeziku, zatim Ladislavov plašt iz Riznice zagrebačke katedrale, primjeri kamene plastike Jurja Dalmatinca, Ivana Dunkovića, Nikole Firentinca i Franje Vranjanina-Laurane, nadgrobni spomenik zagrebačkog biskupa Luke Baratina, dokumenti koji svjedoče o pustošenjima zemlje nakon poraza u Krbavskoj bitci, posebnu prostoriju posvećenu 19. stoljeću i Hrvatskom narodnom preporodu, a također i poseban dio izložbe u prizemlju koji je u potpunosti posvećen vladarskoj ličnosti kralja Tomislava te njegovu fenomenu koji se razvijao tijekom stoljeća i kulminirao velikim jubilejom 1925. godine.
Čitava izložba donosi snažnu priču o hrvatskoj povijesti i tradiciji, ali također služi i kao polazište za nova istraživanja i novu kreativnost te u sebi spaja prošlost i sadašnjost, tradiciju i suvremenost.