Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će 30-člani savez u srijedu razgovarati s Moldavijom, Gruzijom i Bosnom i Hercegovinom, državama suočenima "s pritiskom Rusije"
SASTANAK U BUKUREŠTU
Šefovi diplomacija NATO-a: Poduzet ćemo korake, zaštitit ćemo države od ruskog pritiska
Europa mora ojačati prisutnost na zapadnom Balkanu i zemljama u susjedstvu Rusije da ograniči njezin utjecaj i ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a završni dan sastanka u Bukureštu šalje poruke da podržavaju njihovu neovisnost.
Šefovi diplomacija članica NATO-a u utorak su obećali više pomoći Ukrajini u oružju i opremi za obnovu infrastrukture koju Rusija uništava bombardiranjima koristeći se "zimom kao oružjem" i ciljanim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kako bi stanovništvo lišio grijanja, struje, vode.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će 30-člani savez u srijedu razgovarati s Moldavijom, Gruzijom i Bosnom i Hercegovinom, državama suočenima "s pritiskom Rusije".
"Poduzet ćemo dalje korake kako bismo im pomogli da štite svoju neovisnost, jačaju svoje obrambene sposobnosti", rekao je.
U NATO-ovom je interesu poskrbiti se za njihovu sigurnost, rekao je Stoltenberg.
Europski lideri zabrinuti su da bi zemlje južne i istočene Europe mogle izgubiti strpljenje u čekaonici na prijem u članstvo Europske unije i NATO-a što ostavlja prostor za jačanje ruskog i kineskog utjecaja, te za nestabilnost.
Europa mora pojačati prisutnost na zapadnom Balkanu kako bi ograničila utjecaj Rusije, rekao je talijanski šef diplomacije Antonio Tajani.
"Stabilnost zapadnog Balkana važna je za mir. Moramo zaustaviti Ruse na zapadnom Balkanu, ondje trebamo više Europe", rekao je.
"Moramo zaštiti sve zemlje zapadnog Balkana bliske Ukrajini i zato je važno u ovom trenutku da radimo zajedno, jedinstvo je važno i to je snažna poruka Rusiji", rekao je.
NATO želi da nakon rata u Ukrajini, Rusija ne dobije "više nikakvu mogućnost da diktira sigurnosne opcije i način života svojim susjedima", rekao je estonski šef diplomacije Urmas Reinsalu novinarima.
Moldavija, smještena između Ukrajine i Rumunjske, prošli tjedan je upozorila svoje stanovništvo neka se pripremi za tešku zimu jer se suočava s "oštrom" energetskom krizom koja bi mogla izazvati nezadovoljstvo naroda.
Moldavija ima 30 godina neriješen separatistički konflikt, a kontingent ruskih mirovnih snaga raspoređen je u Pridnjestrovlju gdje živi pretežito rusofono stanovništvo uz jugozapadnu granicu s Ukrajinom.
Separatisti uz potporu Rusije vladaju i dvjema regijama Gruzije - Abahazijom i Južnom Osetijom i 2008. godine ruska vojska izvela je invaziju na Gruziju tvrdeći da vlada u Tbilisiju ugrožava te regije.
Bosna i Hercegovina proživljava najgoru političku krizu od kraja rata 90-ih i bosanski Srbi ugrožavaju državne institucije prijeteći secesijom uz prešutnu potporu Rusije.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, pozvana na sastanak NATO-a, izrazila je zabrinutost za svoju zemlju zbog ruskih nakana.
"U našoj vladi imamo pristaše Rusije i podjela u našoj zemlji je duboka", rekla je Turković.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u srijedu, završnog dana sastanka u Rumunjskoj, razgovaraju i o tome kako jačati otpornost društva pošto su Stoltenberg i zapadne nacije upozorili da je važno ne stvoriti novu ovisnost o Kini sada kada se Europa oslobađa ovisnosti o ruskim energentima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
