Rusko ministarstvo obrane oglasilo se prvi put nakon snažnog noćnog napada dronovima i projektilima koji je pogodio više dijelova Ukrajine
NOĆ STRAVE
VIDEO Rusi priznali: Gađali smo Orešnikom. Osveta za napad na Putinovu rezidenciju u Moskvi
Čitanje članka:
4
min
Moskva tvrdi da je riječ o „visokopreciznom dalekometnom udaru“, pri čemu je, prema njihovim navodima, korišten i balistički projektil srednjeg dometa Orešnik. U službenom priopćenju ruske vlasti navode da je napad izveden kao odgovor na, kako tvrde, „teroristički čin kijevskog režima“ – navodni napad na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, koji se, prema ruskim tvrdnjama, dogodio u noći 29. prosinca 2025. godine.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su tijekom noći korištena visokoprecizna oružja dugog dometa lansirana s kopna i mora, uključujući mobilni raketni sustav Orešnik, kao i bespilotne letjelice. Meta su, prema ruskim navodima, bila postrojenja za proizvodnju dronova te energetska infrastruktura koja, kako tvrde, podržava ukrajinski vojno-industrijski sektor.
Pokretanje videa...
00:15
- Svi zadani ciljevi su pogođeni - poručuju iz Moskve.
Ukrajina u potpunosti odbacuje optužbe o napadu na Putinovu rezidenciju, a ruske tvrdnje negirale su i gotovo sve članice NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, ističući da ne postoje dokazi da se takav incident uopće dogodio.
U međuvremenu, posljedice noćnog ruskog napada u Ukrajini bile su teške. Prema pisanju Kyiv Independenta, u Kijevu su poginule najmanje četiri osobe, dok je 19 ljudi ozlijeđeno. Među stradalima je i bolničar koji je izgubio život u tzv. „dvostrukom udaru“, kada su spasioci pogođeni tijekom intervencije.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da je 14 ozlijeđenih hospitalizirano te da su u okrugu Darnicki poginuli i ranjeni pripadnici hitnih službi.
Napadi su pogodili više gradskih četvrti. Stambene zgrade oštećene su u Pečersku i Desnjanskom okrugu, dok je u Ševčeninskome izbio požar. U Darnickome se dron srušio u dvorište stambene zgrade, a u Dnjiprovskom su požari zahvatili dvije višekatnice. Udarni valovi oštetili su krovove zgrada, a krhotine su završile i na dječjem igralištu. Zbog udara na kritičnu infrastrukturu, dijelovi glavnog grada ostali su bez struje i vode.
Prve eksplozije u Kijevu zabilježene su oko 23:45, kada je aktivirana protuzračna obrana. Ukrajinske zračne snage prethodno su upozorile na prijetnju balističkim projektilima i dolazak dronova, a nova opasnost za cijelu zemlju proglašena je oko 2:13 nakon što su uočeni ruski borbeni zrakoplovi. Oko 3 sata ujutro grad su ponovno potresle eksplozije krstarećih projektila.
Osim Kijeva, meta napada bio je i Lavov, najveći grad na zapadu Ukrajine. Gradonačelnik Andrij Sadovij izvijestio je da je pogođena kritična infrastruktura, dok je ukrajinska vojska objavila da je projektil lansiran s poligona Kapustin Jar u ruskoj Astrahanskoj oblasti. Kasnije je potvrđeno da se radilo o balističkom projektilu koji se kretao brzinom od oko 13 tisuća kilometara na sat, dok će točna vrsta biti utvrđena nakon analize ostataka.
Kapustin Jar poznat je kao lansirna lokacija za projektil Orešnik, koji je, prema dostupnim podacima, ranije korišten samo jednom – u napadu na Dnjipro u studenom 2024. godine. Nekoliko sati prije napada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je na mogućnost masovnog ruskog udara, pozvavši građane da ozbiljno shvate zračne uzbune i potraže skloništa.
Unatoč razgovorima o mogućem miru, Rusija nastavlja s intenzivnim bombardiranjem ukrajinskih gradova, često ciljajući energetsku infrastrukturu kako bi usred zime ostavila stanovništvo bez struje, vode i grijanja. U Dnjepropetrovskoj oblasti, više od milijun ljudi ostalo je bez osnovnih komunalnih usluga nakon posljednjih napada.
Orešnik je novi ruski hipersonični balistički projektil, sposoban nositi i nuklearne bojeve glave, koji Moskva predstavlja kao odgovor na zapadne sustave proturaketne obrane. Zapadni vojni analitičari upozoravaju da se radi o mobilnom sustavu velikog dometa čija ekstremna brzina i nepredvidiva putanja znatno otežavaju njegovo presretanje.
Posebnu zabrinutost izaziva njegovo nedavno razmještanje u Bjelorusiji, čime se nuklearno sposobni projektili približavaju granicama NATO-a. Time se skraćuje vrijeme za reakciju u slučaju napada i dodatno povećava rizik od eskalacije, u trenutku kada su odnosi između Rusije i Zapada na najnižoj razini od kraja Hladnog rata, upozoravaju američki i europski sigurnosni analitičari.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
