Rat u Iranu sad se odražava i na nas! Analitičari: 'Cijena plina je već narasla, već nam stiže udar'
Hrvatska uvozi 80 posto plina. I na nas se reflektira svjetska cijena plina, Plenković najavljuje daljnje mjere za ublažavanje cijena. S obzirom na rast cijena nafte, očekuje se i rast umjetnog gnojiva, prijevoza, hrane...
Izrael je u srijedu izveo zračni napad na iranski Južni Pars, golemo plinsko polje koje Iran dijeli s Katarom. Prve procjene kažu da je napad izbacio iz pogona gotovo 12 posto ukupne iranske proizvodnje plina. Polje Južni Pars, odnosno Sjeverna kupola na katarskoj strani, u podmorju Perzijskog zaljeva, najveće je nalazište prirodnog plina na svijetu. Iran je nakon toga gađao Katar i prouzročio veliku štetu u Ras Laffanu, najvećem svjetskom središtu za ukapljeni prirodni plin.
Udar je ekspresno izazvao ogroman rast cijena prirodnog plina, u Europi su porasle i do 35 posto, a od početka američko-izraelskog napada na Iran 28. veljače taj je rast i do 60 posto. Stručnjaci nam odgovaraju na pitanje što to znači za Hrvatsku i cijene energenata te potrošačke košarice kod nas, koliko će se događanja u Iranu odraziti na nas.
- Vjerojatno će se odraziti. Vidimo da je situacija prilično ozbiljna - kazao je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Usporedi li se današnja cijena plina s onom nakon ruske invazije na Ukrajinu, ona je još u zonama podnošljivosti.
- Dođe li do većih eskalacija, a vidimo da dolazi, onda bi se to moglo odraziti i na potrošače. Trenutačno je situacija takva da je javna usluga definirana, i do 1. listopada neće biti promjene cijena plina. Sretna je okolnost da ulazimo u ljetni period, međutim izazov će svakako biti jesen koja dolazi, a tijekom ljeta će biti izazovi za punjenje skladišta, kako europsko, tako i hrvatsko skladište - kazao je Pudić. Dodaje kako se skladišta moraju napuniti kako bi bili spremi za iduću ogrjevnu sezonu.
Pokretanje videa...
00:03
- Zamislite situaciju da je cijena plina visoka i trebate puniti skladište, a onda se smiri situacija i cijene padnu. Morate platiti skladištenje, imate plin nabavljen po visokim cijenama, a morate ga prodati na tržištu po nižim. To bi za dobavljače i opskrbljivače na tržištu to značilo velike gubitke. Za europske vlade izazov će biti punjenje skladišta, koje će vjerojatno ići uz njihovu subvenciju - ističe Pudić. Napominje kako je bilo poremećaja u kojima smo svjedočili višim cijenama plina u kraćem razdoblju, no sada se bombardiraju najveća nalazišta plina u svijetu.
- Ako sljedećih nekoliko mjeseci ne bude dobave plina iz Zaljeva, a to je 20 posto potrošnje, onda znate da se to mora odraziti na potražnju, zatim i na tržišne cijene - zaključio je Pudić.
Osim plina, istodobno je poskupjela i sirova nafta tipa Brent, s kojom se danas trgovalo po 112 dolara za barel, cijena joj je skočila sa 103 dolara.
Premijer Andrej Plenković poručio je kako je Vlada prošli ponedjeljak donijela mjere za ograničenje cijena goriva.
- Mislim da smo time amortizirali prvi udar, a u ponedjeljak ćemo imati ponovno sjednicu Vlade i ponovno reagirati - rekao je Plenković. Ranije mjere koje je Vlada donijela trebale su prestati 1. travnja da nije bilo rata na Bliskom istoku.
- Sad ćemo vidjeti hoćemo li te mjere produljiti i modificirati te u ovom trenutku Ministarstvo gospodarstva i nadležne službe rade temeljite analize i pripremit ćemo se za daljnje odluke - dodao je Plenković.
- Cijene nipošto ne bi smjele rasti koliko i cijene nafte i plina na tržištu. Energija utječe na ostale cijene, ali samo u određenom postotku. Treba utvrditi koliko energija sudjeluje u cijeni određenog proizvoda, odnosno usluge. Država je dosad reagirala na vrijeme - pojašnjava ekonomist Mladen Vedriš.
Država sa svojim trošarinama i porezima čini polovicu cijene derivata. Zato je, smatra Vedriš, dobra odluka Vlade da utječe na tu cijenu, sa čim treba nastaviti bude li trebalo.
- Vlada može pojačati regulatornu ulogu, spriječiti nekontrolirani prijenos poskupljenja nafte i plina na cijene proizvoda, spriječiti lov u mutnom, kaže Vedriš.
Plin je osnovni energent u industrijskoj proizvodnji, i njegovo poskupljenje može lančano uzrokovati poskupljenje proizvodnje umjetnoga gnojiva, a to automatski onda znači i poskupljenje poljoprivredne proizvodnje, odnosno hrane. Jednako tako, znači i poskupljenje električne energije, koja nastaje i iz elektrana na plin.
Hrvatska čak 80 posto svog plina uvozi - preko LNG terminala na Krku i plinovodom, samo je 20 posto onoga što potrošimo iz domaće proizvodnje. Upućeni nam kažu kako 90 posto onoga što Iran proizvede ide na Daleki istok - najviše u Kinu i Japan. Japan, Indija i Kina u velikoj mjeri ovise o plinu i nafti iz Zaljeva, od 50 do 75 posto, Europa ne. Raste, međutim, cijena plina na svjetskoj razini, što se održava i na nas. Na hrvatski LNG terminal plin dolazi iz afričkih zemalja (Nigerija, Egipat, Alžir...), iz SAD-a, Australije, dok su iz Katara unatrag četiri godine stigle samo tri isporuke.
Što se našeg skladišta Okoli tiče, ono je očekivano, nakon zime, gotovo prazno, trenutačni podaci kažu da mu je trenutačna popunjenost 18 posto, a utiskivanje novog plina kreće od 1. travnja.
Nuklearni fizičar i analitičar Tonči Tadić napominje kako se iz udara na iransko plinsko polje "jasno vidi da je akciju proveo Izrael".
- SAD imaju svoje ratne ciljeve: onesposobljavanje iranskog vodstva i nuklearnog programa, raketnog programa, vojno slabljenje Irana općenito. Izraelski su ciljevi puni dublji: gospodarsko slabljenje Irana, gospodarski kaos koji će onemogućiti bilo kakvo suvislo funkcioniranje države zemlje, a posljedično uzrokovati i politički kaos na 15 do 20 godina, kaže Tadić.
Premijer Andrej Plenković poručio je kako Europska unija zbog rata na Bliskom istoku treba iskoristiti svoje iskustvo s početka ruske agresije na Ukrajinu, kad je uspostavljen europski okvir i donesene nacionalne mjere za zaštitu građana i gospodarstva od visokih cijena energije.
- Moramo iskoristiti naše iskustvo iz vremena ruske agresije na Ukrajinu kada smo brzo reagirali, stvorili snažan europski okvir i donosili nacionalne mjere koje su očuvale socijalnu koheziju, zaštitile građane, gospodarstva i brojne institucije od rasta cijena energenata - rekao je Plenković uoči samita na kojem će cijena energije biti jedna od glavnih u kontekstu rata na Bliskom istoku. Kazao je i da je kolege u EU-u izvijestio o mjerama koje je njegova vlada prošli ponedjeljak donijela za ograničenje cijena goriva.
