Putinov ultimatum podsjeća na 1930-e godine i uvod u novi rat

Već ionako napeta situacija u Europi postala je izrazito zlokobna tijekom proteklog tjedna. S oko 100.000 ruskih vojnika i oklopnim vozilima u blizini granice s Ukrajinom, potencijalna kriza nazire se već tjednima. Ali sad je Moskva izdala niz toliko dalekosežnih zahtjeva Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim partnerima u NATO-u da se to može uvjerljivo protumačiti kao uvod u rat. Europa još od 1930-ih nije bila svjedok takvog ultimatuma potpomognutoga golom prijetnjom agresije. U početku se pretpostavljalo da su ruske ambicije usredotočene, ako ne i ograničene, na samu Ukrajinu, s obzirom na povijesno stajalište Rusije o Ukrajini kao ključnoj za vlastitu sigurnost. Trenutačna kriza vuče korijene iz događaja iz 2014., kad je proruski predsjednik Viktor Janukovič protjeran s vlasti, nakon čega je Rusija pripojila Krim i potaknula pobunu u Istočnoj Ukrajini. Uzastopne vlade u Kijevu naginjale su prema Zapadu, tražeći konačno članstvo u NATO-u i Europskoj uniji. Moskvu sve više zabrinjava produbljivanje sigurnosne suradnje Ukrajine sa zemljama NATO-a i bojazan da bi mogla potpuno ispasti iz ruske orbite. U tom kontekstu činilo se da je, prijeteći invazijom na Ukrajinu, Putin nastojao zaustaviti takav razvoj događaja i prisiliti na nagodbu koja je jamčila neutralnost Ukrajine ili njenu podčinjenost Rusiji. Kao što je Putin napisao u članku prošlog ljeta, "pravi suverenitet Ukrajine moguć je samo u partnerstvu s Rusijom". Takve ciljeve Zapad bi teško priznao, ali začuđujuće ispada da oni čine samo dio onoga što Putin traži. U predloženom nacrtu sporazuma s NATO-om i Sjedinjenim Američkim Državama, koji je prošlog tjedna objavio Kremlj, Rusija je artikulirala zahtjeve koji su jednaki cjelokupnoj reviziji sigurnosnog poretka nakon Hladnog rata u Europi.