Preventivni sistematski: 216 ljudi u kritičnom stanju, a 73 posto u riziku od neke bolesti

Prije godinu dana Ministarstvo zdravstva pokrenulo je projekt preventivnih pregleda na koje je pozvano 30.000 ljudi, a odazvala ih se 21.000. Kod 73 posto pregledanih građana otkriveni su faktori rizika ili simptomi neke kronične bolesti, kod šest posto otkriven je dijabetes kojega nisu bili svjesni, dok su kod 200-tinjak pacijenata detektirana ozbiljna zdravstvena stanja od kojih su neka bila ugrožavajuća za život. Objavljeno je to na konferenciji za medije Ministarstva zdravstva i HZJZ-a.

Preventivni pregledi provode se na nacionalnoj razini od 11. studenog prošle godine, s ciljem ranog otkrivanja faktora rizika poput povišenog krvnog tlaka, povišene razine šećera i masnoća u krvi, pretilosti i pušenja. Pregledi su besplatni i dostupni svim osiguranicima u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja, a njihova provedba ključna je za smanjenje posljedica kroničnih bolesti.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je važnost preventivnih pregleda za kvalitetu života građana i istaknula širu perspektivu ovog programa. "Cilj preventivnih pregleda je dodavanje zdravih godina životu građana. Vraćamo se preventivi, ranom otkrivanju, komunikaciji liječnika s pacijentima", rekla je ministrica, dodajući da se na taj način vraća i važnost uloge obiteljskih liječnika.

NJENA VELIKA ŽELJA Ministrica Hrstić: Na dobrom smo putu, do zdravstvene usluge bez poznanstava

U protekloj godini pozvano je 28.287 osoba starijih od 40 godina koje više od dvije godine nisu posjetile obiteljskog liječnika, a pregledano ih je 21.100. Kod 73% pregledanih utvrđeni su rizični čimbenici za razvoj kroničnih bolesti.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je da je povišeni krvni tlak imao 24% pregledanih, povišeni šećer 19%, a povišeni HB1C, pokazatelj dugoročne kontrole šećera u krvi važan za procjenu rizika od dijabetesa i njegovih komplikacija, imao je 6% pregledanih. Posebno je naglasio da je 216 osoba bilo u izrazito lošem zdravstvenom stanju, uključujući uznapredovanu šećernu bolest, bolesti štitnjače i posljedice prethodnih infarkta.

Podaci pokazuju da je 18% pregledanih imalo odstupanja u EKG-u, 30% ispitanika su pušači, samo 15% redovito se bavi tjelesnom aktivnošću, a 32% ima povećanu tjelesnu masu. Ti podaci dodatno naglašavaju važnost preventivnog pristupa i pravovremenog otkrivanja zdravstvenih rizika.

Najveći odaziv u Slavoniji

KOMENTIRA MARTINA PAUČEK ŠLJIVAK Država financira privatne klinike umjesto da ulaže u bolnički kadar i javne bolnice

Preventivnim pregledima odazivali su se jednako muškarci i žene, pri čemu je najviše odaziva bilo među 40-godišnjacima. Po županijama, najveći odaziv zabilježila je Brodsko-posavska županija s 97,2%, a najmanji Međimurska i Koprivničko-križevačka županija s oko 50%.

Pregled uključuje uzimanje osobne i obiteljske anamneze, pregled organa, laboratorijsku dijagnostiku, edukaciju i savjetovanje. Dio ispitanika upućen je i na dodatne pretrage, poput rendgena, ultrazvuka i laboratorijskih analiza, što dodatno doprinosi pravovremenoj dijagnostici i smanjenju rizika od ozbiljnijih komplikacija.

Više od 61% obiteljskih liječnika provodilo je preventivne preglede, pri čemu su neki liječnici pregledali i više od stotinu pacijenata. Građani su također upućivani na nacionalne programe ranog otkrivanja malignih bolesti, koji bilježe rekordan odaziv. Posebno je istaknut Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća s odazivom od 95%, dok je odaziv na mamografiju u sklopu ranog otkrivanja raka dojke dosegao 70%, što je najveći rezultat od početka provedbe programa.

Plan je da se iduće godine poveća dostupnost pregleda u Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj županiji putem organizacije punktova, rekao je Benjak.

Cijena pojedinačnog pregleda iznosi oko 50 eura, što je u proteklih godinu dana ukupno iznosilo oko milijun eura. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je da kronične nezarazne bolesti uzrokuju više od 70% smrtnih slučajeva u Hrvatskoj te da preventivni pregledi i rana dijagnostika predstavljaju dugoročnu uštedu za zdravstveni sustav. "Ovo ne bi trebalo gledati kao trošak, nego uštedu. Jer sada trošimo novac zdravstvenog osiguranja na liječenje posljedica bolesti koje nisu bile prevenirane ili rano otkrivene. One su prvi uzrok hospitalizacija", rekao je Capak.