"Hrvatske se kompanije teško odlučuju na tržište kapitala, ali mi smo izašli jer želimo biti jači. Najteži dio svega toga za mene je zapravo rastanak samog sebe od te stolice u kojoj sjedim sve ove godine; teško je priznati samom sebi da si prolazan i da, kada izađeš na burzu, nećeš više moći sam donositi odluke" kazao je.
"Meni je 64, Žitu 35 godina, i došlo je vrijeme da se malo više otvorimo javnosti; pohvalimo rezultatima, jer u tih 35 godina Žito je daleko doguralo; postalo je važan i jak gospodarski subjekt" rekao je Marko Pipunić na velikom medijskom predstavljanju Žito grupacije povodom 35 godišnjice postojanja. Za sebe kaže da je vizionar koji je sve to sanjao još kao mladić, 'u bivšoj Jugi', kada je u rodnoj Bosni započeo privatni posao. Od tada su se mijenjale države, vlasti, politike, pa i ratovi; ali njegova borba s izazovima nije posustala.
"Moja je vizija oduvijek bila stvaranje nove vrijednosti. To je osjećaj sreće i zadovoljstva koji ja ne mogu mjeriti sa ničime drugim. Žito je danas lider u poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Imamo sve, od slavonskog polja do gotovog proizvoda na stolu. Kontinuirano ulažemo. Kada bih paušalno računao rekao bih da smo samo u greenfield investicije dali 524 milijuna eura, u posljednjih 26-27 godina, samo u Slavoniji. Nikada nismo kupili ni jednu firmu u privatizaciji. Sve od privatnih osoba, ili na sudu u stečaju. Ili smo bili restauratori ili inovatori" kazao je Pipunić o kojemu se puno pisalo posljednjih mjeseci jer je najavio izlazak Žita na burzu. Naime, u prosincu su objavili kako su iz trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću prešli u dioničko društvo. Bio je to jasan znak kako se spremaju za javnu ponudu dionica, tzv. IPO, na Zagrebačkoj burzi.
Istovremeno, Žito je imalo dinamičnu prošlu godinu jer su u nju ušli s netom otvorenim hotelom Materra, kao iskorakom u turizam i svojevrsnom nadogradnjom već uhodanog i renomiranog restorana Crna Svinja. A otvorili su i medicinsku kliniku Priora, koja nije dio portfelja Žito grupe nego tek naslonjena na hotelsku ponudu.
Hotel usred slavonskog polja dugo je bio ideja Marka Pipunića i kada je počeo njegovu izgradnju, čuđenju ljudi nije bilo kraja.
"Rekli su mi da sam lud i 1995. godine kada sam uložio silan novac u silose u Kopanici. Oni i danas rade; imaju druge vlasnike. Kada sam otvarao mesnu industriju Dobro i najavio proizvodnju pršuta u Slavoniji, isto su mi rekli da nisam normalan, jer, otkud pršut u Slavoniji; gdje je bura, bukovina, hrast.. Danas je Mesna industrija Dobro drugi najveći proizvođač suhomesnate robe u Hrvatskoj, a pršut je, nakon 7 godina, postao naš najprodavaniji proizvod. Proizvodimo 150 tisuća komada godišnje i uskoro planiramo proširenje pršutane za 50 posto. Pa 43 tisuće komada pršuta prodali smo jedne godine u talijanskoj regiji Parma, a Talijani su poznati upravo po svom pršutu! To je kao da prodaš mobitel Appleu! Zato, nemojte slušati one koji vam govore da je nešto nemoguće, da tome što vi želite nije mjesto tu, a vi osjećate da je" inspirativan je bio u svom govoru uvijek pozitivan Pipunić dodavši kako su i hotel Materra i Priora njegov ponos.
Brojke koje na tržište 'izbacuje' Žito su impresivne. Obrađuju 17.800 hektara oranica koje gnoje stajinjakom sa svojih 9 farmi svinja i 5 farmi junadi. Proizvode 21 milijun litara mlijeka u trenutku kada proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj znatno pada. Imaju 2100 muznih krava, od kojih većina daje čak 36 litara mlijeka u danu jer su im farme opremljene najmodernijom opremom, a za njihovo hranjenje, kao za oplemenjivanje tla u ratarstvu, koriste umjetnu inteligenciju i digitalizaciju. Najveći su proizvođači jaja. Imaju 20 poslovnih subjekata i 1200 zaposlenih.
Na svojoj nukleus farmi mogu proizvesti svinju kakvu god žele jer tamo stvaraju genetski savršene svinje, zbog čega su njihove proglašene najboljima. Proizvode 26 milijuna litara suncokretovog ulja, preko 120 tisuća tona stočne hrane, a imaju i svoja bioplinska postrojenja.
Pipunić je najavio ulaganja u Žito grupu u narednom periodu od čak 105 milijuna eura.
"Europa odustaje od malih poljoprivrednika, a i oni od poljoprivrede. Idu nove tehnologije koje je teško pratiti, skupe su, zahtjevne, rastu cijene repromaterijala, nema mladih ljudi koji žele raditi.. To je tendencija koja je polako došla i kod nas i postalo je teško motivirati mlade da se time bave. Ne ostaje nam drugo nego osnaživati ono što imamo, a naša je svinja najkvalitetnija u Europi" rekao je Pipunić.
Na pitanje što očekuje od izlaska na burzu i koji su mu najveći strahovi, rekao je:
"Hrvatske se kompanije teško odlučuju na tržište kapitala, ali mi smo izašli jer želimo biti jači. Najteži dio svega toga za mene je zapravo rastanak samog sebe od te stolice u kojoj sjedim sve ove godine; teško je priznati samom sebi da si prolazan i da, kada izađeš na burzu, nećeš više moći sam donositi odluke. Ali, tranzicija se mora dogoditi. Naravno da je teško čekati i procjenu kompanije. Vrijeme će pokazati da li smo zanimljivi tržištu".
Iako je vlasnik poslovnog carstva, Marko Pipunić i dalje je ostao jednostavan, spontan i iskren 'čovjek iz naroda'. Na svečanom ručku kojega je upriličio novinarima nakon obilježavanja 35 godina tvrtke u sad već nadaleko poznatom restoranu Crna Svinja, sa slašću je jeo svoj pršut, svinjsku šniclu i kupus salatu. Iako je došao poslovično odjeven u sako i hlače, njegovu vječnu zaigranost i neformalnost odale su šarene happy socks čarape s likovima The Beatlesa, benda njegove mladosti.
"Ne znam koliko je još poslovnih godina preda mnom. Ne znam ni kome će pripasti ova firma na kraju. Moja djeca, kao i ja u njihovim godinama, imaju svoje želje i vizije, i ja im neću ništa nametati. Neka idu svojim putem. No, vjerujem da ćemo do tada učiniti još puno toga za Slavoniju" dodao je.
24sata © 2026
