Jedna doza mlijeka, za koju meni treba svega pet do deset minuta, nekoj bebi osigurava obrok - ispričala je Marija. Voditeljica banke humanog mlijeka dr. Jurjana Novoselac kaže da im uvijek dobro dođu nove zalihe.
BANKA HUMANOG MLIJEKA
Zagrepčanka Marija daruje mlijeko za spas beba: 'Radim to za one koje nisu uz svoje mame'
Čitanje članka:
7
min
Dok većina majki prvih mjeseci nakon poroda svu svoju energiju usmjerava isključivo na vlastitu bebu, Zagrepčanka Marija Renić Marić, majka troje djece, već gotovo godinu dana svakodnevno izdvaja vrijeme kako bi pomogla i onim najmanjima koji nemaju tu sreću da su uz svoju majku. Ona je darivateljica Banke humanog mlijeka, a odluku o darivanju, kaže, nikada nije doživljavala kao nešto veliko ili teško već kao prirodan čin solidarnosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:36
Zanimljivo je da je za Banku humanog mlijeka čula još puno prije nego što je uopće postala majka.
- Prije deset godina sudjelovala sam na UNICEF-ovoj humanitarnoj utrci u Zagrebu, koja je startala s Kvatrića, a kojom su se prikupljala sredstva za osnivanje Banke humanog mlijeka. Tada sam prvi put čula za Banku, u vrijeme kada još nisam imala djecu i nisam znala hoću li ikada moći izdajati mlijeko - prisjeća se Marija.
Kada je rodila prvo dijete, Banka još nije bila uspostavljena, pa tada nije imala mogućnost darivanja. No iskustvo dugotrajnog dojenja prvog djeteta dalo joj je sigurnost tijekom druge trudnoće.
- Bila sam svjesna da će moje tijelo proizvoditi dovoljno mlijeka. Zato sam se još u trudnoći javila Banci humanog mlijeka i rekla da želim darivati. Prošla sam njihove procedure i vrlo brzo smo ustanovili da viška mlijeka ima - objašnjava.
S darivanjem je započela kada je njezina kći navršila dva mjeseca. Odluka, kaže, nije bila rezultat dugog promišljanja.
- Bila je potpuno spontana. Kada imate višak mlijeka, znate da Banka postoji i svjesni ste da postoje djeca, posebno nedonoščad čije majke nisu u blizini, čija su djeca dovezena u Zagreb iz cijele regije, onda je odluka zaista jednostavna - priča nam Marija.
Za nju je posebno snažna spoznaja koliko malo treba da bi se nekome pomoglo.
- Jedna doza mlijeka, za koju meni treba svega pet do deset minuta, nekoj bebi osigurava obrok. To je u mojim očima zaista minimalan trud, a istovremeno iznimno humana gesta - kaže.
Uspoređujući darivanje humanog mlijeka s darivanjem krvi, ističe koliko je uloga darivateljica mlijeka specifična.
’Darivanje će mi nedostajati’
- Darivatelj krvi može biti velik broj ljudi, i muškarci i žene, od 18 do gotovo 70 godina. Darivateljice humanog mlijeka mogu biti isključivo žene u postpartumu, koje imaju svoju bebu, a istovremeno hrane i bebe koje nisu uz svoje majke. Svaki mililitar mlijeka toj djeci je izuzetno važan za njihov rast i napredak - objašnjava.
Danas se već gotovo godinu dana svakodnevno izdaja za Banku humanog mlijeka.
- Ljudi me često pitaju dokle mislim, kako mi se da svaki dan sterilizirati opremu i održavati taj ritam. Iskreno, vjerujem da će mi to čak i nedostajati kada beba navrši godinu dana, jer se tada mlijeko više ne daruje - priznaje.
Posebno emotivno govori o odnosu koji se kroz ovaj proces razvije s timom Banke.
- Cijela ova godina obilježena je iznimnom suradnjom s dr. Novoselac i sestrom Brankom. To je dug period u kojem vam dolaze u dom, prate vas i podržavaju. Čak i ljeti, kada sam bila na moru, izdajala sam mlijeko i vozila ga direktno u Petrovu - navodi.
S vremenom, kaže, nastane i posebna povezanost.
- Već dvije i pol godine se poznajemo i kroz taj proces se jako zbližite. Kada imate tako malu bebu, gotovo vam nitko ne dolazi u kuću osim sestre Branke. Zatekne vas u svim mogućim izdanjima i upravo zbog toga se razvije jedan vrlo blizak, topao i prijateljski odnos. Sigurna sam da će mi svi oni jako nedostajati kada se ovaj ciklus završi. Snimila sam fotografiju gdje moja beba kreće prema izdojenom mlijeku po koje je došla sestra Branka, kao neki završeni krug - zaključuje Marija Renić Marić.
Humano mlijeko za prijevremeno rođenu i teško bolesnu novorođenčad nije samo hrana, ono je lijek, zaštita, a upravo zato Hrvatska banka humanog mlijeka, koja djeluje pri KBC-u Zagreb, ima neprocjenjivu ulogu u sustavu neonatalne skrbi. Banka je osnovana zahvaljujući Hedi Dubac Šohaj, koja je nakon smrti ostavila stan UNICEF-u, želeći da se novac od prodaje upotrijebi za djecu.
O Hedi smo pisali prije dva dana, a potom smo posjetili i banku humanog mlijeka koja se nalazi u Petrovoj, gdje smo razgovarali s dr. Jurjanom Novoselac, voditeljicom banke.
- Za svako novorođenče majčino mlijeko je prva i najbolja opcija. Ako majka može dojiti, to je prioritet. Ako ne može, onda je najbolje izdojeno majčino mlijeko. No u situacijama kada ni to nije moguće, osobito kod prijevremeno rođene djece male porođajne mase, darovano humano mlijeko postaje najbolji i najsigurniji izbor. Riječ je o mlijeku koje je strogo kontrolirano, testirano i prilagođeno upravo nezrelim crijevima beba - istaknula je u razgovoru za 24sata dr. Novoselac.
Najugroženija su, govori nam, djeca rođena prije 32. tjedna trudnoće i ona s porođajnom težinom manjom od 1500 grama, no prema procjeni neonatologa humano mlijeko može biti indicirano i za nešto veću djecu. Prijevremeno rođene bebe zbog nezrelosti organa imaju povećan rizik od teških komplikacija poput sepse, nekrotizirajućeg enterokolitisa, oštećenja pluća i vida. Znanstveno je jasno potvrđeno da je ljudsko mlijeko u tim situacijama znatno više štiti od bilo koje druge prehrane.
- Za ovu djecu humano mlijeko istodobno je hrana i lijek - naglašava dr. Novoselac, dodajući kako je njegova prednost upravo u sastavu koji je prilagođen nezrelom probavnom sustavu te u dokazano manjem broju komplikacija.
Danas u Hrvatskoj nijedno novorođenče koje ima indikaciju za humano mlijeko ne mora dobiti zamjensku prehranu ako majčinog mlijeka nema. Zahvaljujući banci, djeca dobivaju isključivo darovano humano mlijeko. Broj aktivnih darivateljica pritom stalno varira, trenutačno ih je oko 17, ali taj broj može porasti i na 25 ili pasti na 15, što je i dalje dovoljno za potrebe sustava. Neke majke mjesečno daruju tri do pet litara mlijeka, dok druge izdoje znatno više, čak i na tjednoj razini.
Razdoblje u kojem majke mogu darivati mlijeko traje od poroda pa sve do kraja porodiljnog dopusta, odnosno do djetetove prve godine. One stalno dolaze i odlaze, a u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji djelatnici banke odlaze i na kućne adrese. Minimalna količina po jednom prikupljanju iznosi dvije litre, a često se javljaju majke koje imaju velik višak mlijeka koji ne mogu pohraniti kod kuće. Upravo u takvim situacijama banka humanog mlijeka postaje rješenje.
Iako se često misli da mlijeka nedostaje, stvarnost je drugačija. Hrvatska banka humanog mlijeka već dugo nema ozbiljan manjak.
- Uglavnom smo dobro opskrbljeni, ali mlijeko je uvijek potrebno - kaže dr. Novoselac. Od osnutka banke krajem 2019. i početka rada u siječnju 2020. godine, nikada se nije dogodilo da mlijeka nije bilo. Čak ni pandemija COVID-19, kada su prikupljanja privremeno bila zaustavljena, nije dugoročno ugrozila susta, majke su se vrlo brzo ponovno javile.
Majke im se vraćaju
Posebno je dirljivo što se oko 30 majki banci vraća i kad rode drugo ili treće dijete. Neke se javljaju već tijekom trudnoće jer žele ponovno darivati. Idealno bi, smatra dr. Novoselac, bilo da se informacije o darivanju humanog mlijeka dijele već u rodilištima, osobito majkama koje imaju velik višak mlijeka.
Humano mlijeko iz banke redovito se izdaje svim neonatalnim jedinicama u Hrvatskoj koje imaju ugovor o suradnji. Najviše mlijeka odlazi u Petrovu bolnicu i na Rebro, gdje se zbrinjava najveći broj prijevremeno rođenih beba. Redovite narudžbe dolaze im i iz KBC-a Osijek, Rijeka i Split, dok se Slavonski Brod i Varaždin javljaju prema potrebi. Vinogradska bolnica također koristi mlijeko iz banke. Regionalne razlike u dostupnosti ne bi smjele postojati, kaže dr. Novoselac, dodajući da se mlijeko izdaje prema medicinskoj potrebi, a neonatolozi su ti koji naručuju količine.
Sigurnost darovanog humanog mlijeka jedan je, kaže nam, od temelja rada banke koja djeluje prema najvišim standardima i zakonskoj regulativi za darivanje tkiva i stanica, jer se mlijeko tretira kao produkt tkiva dojke.
- Sve darivateljice prolaze detaljno testiranje, uključujući krvne pretrage na krvlju prenosive bolesti. Samo mlijeko testira se prije i nakon pasterizacije, čime se dodatno uništavaju potencijalne bakterije. Njegova kvaliteta i nutritivna vrijednost redovito se provjeravaju posebnim uređajima, a svaka serija koja odlazi na odjel ima potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti - objašnjava dr. Novoselac.
Banka je od samog početka pod redovitim nadzorom Ministarstva zdravstva, a dugoročna održivost trenutačno nije upitna jer su kapaciteti dostatni za bolničke potrebe. Ipak, dr. Novoselac ističe da bi daljnji razvoj u budućnosti mogao uključivati otvaranje prikupljačkih centara izvan Zagreba, primjerice u Splitu, Rijeci ili Osijeku, čime bi se olakšalo darivanje majkama iz drugih dijelova Hrvatske. Primjeri poput majke s Hvara, koja je darovala čak 150 litara mlijeka, pokazuju koliko su majke spremne pomoći kada imaju mogućnost i podršku.
Za sada, Hrvatska banka humanog mlijeka spijeva zahvaljujući velikodušnosti majki.
- Naše mame su nevjerojatne. Zahvaljujem svima koje su htjele darivati, ali nisu mogle, i onima koje su darivale hvala im do neba. Često ni ne znaju koliku su razliku napravile za razvoj i život beba. Mnoge darivateljice na kraju zahvaljuju i banci na prilici, govoreći kako ih je to iskustvo obogatilo. Kada njihovo dijete navrši godinu dana, javljaju se i kažu koliko su sretne što su mogle pomoći - zaključuje dr. Novoselac.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
