Dr. sc. Petra Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave, otkrila nam je kako najviše maglovitih dana ima tijekom jesenskih i zimskih mjeseci
SAVA IZVOR DODATNE VLAGE
Nikako da se digne. 'Zagreb u prosjeku ima oko 40 maglovitih dana godišnje, a evo i zašto'
Čitanje članka:
3
min
Dok se stanovnici unutrašnjosti danima bore s niskom naoblakom i sivilom, mnogi se pitaju zašto je zagrebačka magla postala gotovo stalni gost zadnjih tjedana. Prema podacima DHMZ-a, glavni grad u prosjeku bilježi 40 maglovitih dana godišnje, što objašnjava osjećaj neprekidnog "skrivanja" neba kojem svjedočimo i ovog tjedna.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Dr. sc. Petra Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave, otkrila nam je kako najviše maglovitih dana ima tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, točnije od listopada do siječnja.
- Od početka prosinca na vrijeme u Hrvatskoj uglavnom utječe anticiklona, odnosno polje visokog tlaka koje karakterizira slabo ili gotovo nikakvo strujanje zraka. Takva vremenska situacija tijekom hladnog dijela godine vrlo je pogodna za nastanak magle, čemu smo svjedoci već danima u Zagrebu - objašnjava nam.
No magla je u jesenskim i zimskim mjesecima česta pojava u Zagrebu, koji u prosjeku godišnje ima oko 40 maglovitih dana. Posebno povoljni uvjeti za njezin nastanak su stabilno vrijeme pod utjecajem anticiklone, slab vjetar (1 – 2 m/s) ili bez vjetra te dovoljno dovoljna količina vlage pri tlu.
Što je to magla?
Magla je lebdenje vrlo sitnih vodenih kapljica u atmosferi koje smanjuju vidljivost na manje od jednog kilometra. Postoji i tzv. ledena magla, odnosno lebdenje u atmosferi vrlo sitnih ledenih kristala kada je temperatura zraka ispod 0 °C.
- U takvim uvjetima magla nastaje kad se tlo i zrak uz njega hlade, pa se stvara prizemna temperaturna inverzija, odnosno hladan zrak se nalazi pri tlu, a topliji iznad. Takva magla može biti vrlo plitka, debljine svega nekoliko desetaka metara, ali ponekad može doseći i nekoliko stotina metara visine, ovisno o jačini temperaturne inverzije - objašnjava nam Mikuš Jurković te dodaje kako geografski položaj Zagreba također pogoduje nastanku magle.
- Grad se nalazi između Medvednice i nizinskog područja uz rijeku Savu. U nizinskim područjima za stabilnog zimskog vremena dolazi do dodatnog nagomilavanja hladnog zrak, dok je rijeka Sava dodatni izvor vlage. Stoga u Zagrebu ima dana kada su pojedina naselja u gorsko-brdskom području sunčana, dok u nizinama prevladava magla. Također, na Sljemenu je za takvih dana sunčano vrijeme, a temperatura zraka je osjetno viša nego u gradu - rekla nam je.
Kako kaže, nije baš lako prognozirati maglu.
- Uvjeti za nastanak magle često se mogu uočiti nekoliko dana unaprijed, zbog čega je ovog prosinca vrlo često na snazi žuto upozorenje zbog smanjene vidljivosti što može znatno utjecati na cestovni i zračni promet - rekla nam je. No unatoč tome, i dalje je vrlo izazovno prognozirati gdje će se točno magla pojaviti i i kada će se razići.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
