Potresna područja u Hrvatskoj šire zagrebačko područje, šire riječko područje i cijelo južno priobalje, dok su najmanje šanse za potres u istočnim dijelovima Slavonije, Baranje i u Istri
STRUČNJACI O POTRESIMA
Ovo su ključni rasjedi: Zagreb bi mogao imati udar od 6 Richtera, ali za to je mala vjerojatnost
Seizmolog Krešimir Kuk izjavio je u nedjelju kako je vrlo mala vjerojatnost da bi se na petrinjskom rasjedu mogao dogoditi još jedan jaki potres, a isto vrijedi i za zagrebačko područje.
Kuk je za RTL rekao da zagrebački i petrinjski rasjedi nisu direktno povezani u smislu da će pomak jednog direktno potaknuti pomak drugog. No, često se događa, kazao je, da blizina potresa nekog epicentralnog područja aktivira rasjede, odnosno mjesto koje je već spremno generirati potres.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
02:01
Pojasnio je da se potresi kod nas stalno događaju te da nema načina da bi se pretkazalo da li jedan ili nekoliko potresa koji su se dogodili na istom epicentralnom području znači početak serije i da će uslijediti neki jači potres.
Ono što se zna je da nakon jakog potresa slijedi serija slabijih. Nekad je taj najjači potres prvi, a nekad se dogodi da imamo čak jedan i nekoliko jačih potresa prije i čitav niz slabijih nakon kojeg slijedi najjači.
Komentirao je kako su potresna područja u Hrvatskoj šire zagrebačko područje, šire riječko područje i cijelo južno priobalje. Najjači potresi očekuju se u južnom priobalju dok su najmanje šanse za potres u istočnim djelovima Slavonije, Baranje i na istarskom poluotoku.
Sović: Moguće je i potres do 6 Richtera
Seizmolog Ivica Sović izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da se u Hrvatskoj moramo naučiti živjeti s njima jer se nalazimo na seizmički aktivnom području.
- Potres magnitude od 5,5 na zagrebačkom području bio je prilično jak potres, ali možemo očekivati i jači. Zato se moramo i spremiti. Ne možemo reći kada će to biti, ali možemo očekivati potres do magnitude 6, izjavio je Sović.
Markušić: Nije neuobičajena potresna sekvenca kakva je ovih dana pogodila Petrinju
– Tektonski potresi posljedica su pomicanja velikih blokova stijena koje grade gornje dijelove Zemljine kore, čime dolazi do njihove međusobne interakcije i nakupljanja elastičke energije u unutrašnjosti Zemlje. Nažalost, strukturno-tektonski sklop u podzemlju nije jednostavno rekonstruirati pa se tako ne može predvidjeti kako će se nakupljena energija osloboditi – tijekom jednog jačeg potresa te potom niza slabijih, ili će nekom jačem potresu prethoditi određeni broj slabijih. Stoga nije neuobičajena potresna sekvenca kakva je ovih dana pogodila Petrinju i okolicu – ističe za Večernji profesorica Snježana Markušić s PMF-a u Zagrebu.
Na pitanje o sličnosti s potresom u Banjoj Luci kaže:
Jedna od pretpostavki je da su se potresi s epicentrima u okolici Petrinje dogodili na rasjednom sustavu koji se od Jastrebarskog preko Pokupskog pruža dalje prema Banjoj Luci. Na tom rasjednom sustavu 1909. godine dogodio se potres magnitude 6,0 kod Pokupskog, a na njegovu jugoistočnom segmentu 1969. banjolučki potres magnitude 6,4. Zbog toga se petrinjski i banjolučki potresi povezuju. Ono što zbunjuje jest činjenica da su mehanizmi petrinjskih i banjolučkog potresa različiti, što nije očekivano ako se radi o istom rasjednom sustavu. Tako je se može pretpostaviti da je u slučaju potresa u okolici Petrinje riječ o kompleksnijim procesima, za čiju interpretaciju su nužna detaljnija i usmjerena istraživanja te multidisciplinarni pristup.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
