Klaudija je geodetkinja koja obožava svemir: Astronomija sve više zanima i djevojke

Kao srednjoškolka bila je učenica s najviše Oskara znanja u svojoj županiji, a osvojila ih je u natjecanjima iz astronomije. Životni put odveo ju je u geodeziju, gdje je opet pronašla dodirne točke s astronomijom, svemirom, teleskopima, a danas je Klaudija Molnar jedna od poznatijih popularizatorica znanosti kad je riječ o "zvjezdanim" temama.

Tako je prošli tjedan u Tehničkome muzeju "Nikola Tesla" u Zagrebu imala predavanje o svemirskoj geodeziji. Za 24sata potom je otkrila što STEM i tehnička područja pružaju djevojkama i povećava li se njihov interes za "muška" zanimanja.

24sata: Zagreb: Klaudija Molnar, inženjerka geodezije i geoinformatike | Foto: Mia Slafhauzer/PIXSELL

'Bila sam jedina djevojčica u grupi'

- Kad sam ja upisala faks, 2014. godine, bilo nas je negdje pola-pola studenata i studentica. I više je to bio muški faks, ali danas je sve više žena u geodeziji zbog napretka geoinformatike, što je više uredski posao. Ako bismo govorili o klasičnoj katastarskoj geodeziji, to su poslovi koji se danima odrađuju u blatu. Ne kažem da žene ne mogu, ja prva idem na teren i to volim, no i dalje je ta inženjerija, kao i na svakom gradilištu, fizički zahtjevniji posao, pa je više muških - ističe Klaudija.

Mora se, primjerice, izmjeriti cijela trasa na kojoj se neki projekt gradi, kako bi se izbjeglo nepotrebno rušenje objekata, ili zaobišla arheološka nalazišta, šume. Cilj je sve što bolje izmjeriti i napraviti optimalna trasa.

I u astronomiji, otkriva nam, često je bila jedina djevojčica, no sve je više astrofizičarki, astronomki... Ipak, u Hrvatskoj je sve više mladih znanstvenica.

- Drago mi je to vidjeti jer se te barijere sve više miču - ističe Klaudija, koja je zaposlena u struci.

'Hrvatski znanstvenici su cijenjeni'

A kako se u ovaj zahtjevni posao uklapa astronomija, pitamo je. I može li neko dijete iz Hrvatske postati astrofizičar?

- U Hrvatskoj postoje i tvrtke koje se bave programiranjem za satelite, mnogi znanstvenici koji se ovdje obrazuju (u Rijeci je studij astrofizike), jako su cijenjeni i u CERN-u i u svim drugim institucijama. Ne mislim da mi zaostajemo u bilo kojem smislu. Naravno, jako je lijepo vidjeti kad mi dođu klinci u planetarij i znaju nevjerojatno puno o astronomiji, svemiru. Kad sam se ja počela baviti s astronomijom, bio je Ante na Andromedi utorkom na Hrvatskom radiju i jedna jedina knjiga na hrvatskom. I to je bilo to! Danas u svakoj knjižari ima na desetke knjiga o ovoj tematici, s prekrasnim slikama i lako je zainteresirati djecu, samo da se time nastave baviti - tumači Klaudija.

Foto: 24sata

Klince koji joj dolaze na predavanja najviše zanima zašto Pluton više nije planet i jako ih zanimaju crne rupe. U njezinoj rodnoj Koprivnici je jako aktivno astronomsko društvo u kojem je i sama započela, pa im često pomaže s literaturom i pripremama za natjecanja.

Pitamo je i zašto nije otišla na neki studij bliži astronomskim temama.

- Razmišljala sam i o FER-u, strojarstvu, čak i o studiju astronomije u Beču, no ja se nisam sa svojih 18 godina vidjela kao znanstvenica. To je ogromna ljubav, ali nisam bila sigurna kako želim da to bude cijeli moj život. Već tad sam shvatila da želim to sačuvati kao svoj hobi, ljubav kojom se mogu baviti. Onda su mi rekli da na Geodeziji imaju teleskop za promatranje Sunca i zvjezdarnicu na Hvaru, i to je bilo to... Na početku je bilo ‘ajme meni’, nisam se pronalazila u svemu, no što smo išli dalje, bilo mi je zanimljivije. Imali smo sve više geodetske astronomije i svemirske geodezije, pa sam bila i demonstrator na tim predmetima, orijentirala sam se na to i diplomirala na te teme. Ipak, ostajem tu gdje jesam, neću ići dalje s akademskom znanstvenom karijerom. Divno mi je kada djelić svojeg znanja dajem klincima i to me najviše usrećuje - zaključuje Klaudija Molnar.