Umirovljeni pukovnik Bundeswehra, političar i vojni savjetnik iz vladajućeg CDU-a Roderich Kiesewetter, govori nam da se u Bjelorusiji nalazi između 100.00 i 150.000 ruskih vojnika
EKSKLUZIVNO
Zastupnik Bundestaga o čijim izjavama bruji svijet za 24sata: 'Ovdje će Rusi udariti NATO!'
Čitanje članka:
3
min
Iako ovdje u Hrvatskoj zapadnjačka egzaltiranost kada se govori o Rusiji može biti neshvaćena, u Njemačkoj su mrtvi ozbiljni kada se radi o potencijalnom ruskom napadu na NATO. Koliko god ostali govorili, ma kakav napad, pa to bi bio treći svjetski rat, to bi dovelo do nuklearnog sukoba, trust mozgova u Berlinu stvarno najozbiljnije računa na potencijalni megdan dvije supersile.
Umirovljeni pukovnik Bundeswehra, političar i vojni savjetnik iz vladajućeg CDU-a Roderich Kiesewetter, govori nam da se u Bjelorusiji nalazi između 100.00 i 150.000 ruskih vojnika (prvotno je krivo prenesena brojka od 360.000 jer se misli na snagu dviju ruskih armija, po 3 korpusa svaka, a ruski korpus je znatno manji od NATO korpusa).
Upozorio je na pretjeranu naivnost u odnosu prema Rusiji. Gospodinu Kiesewetteru smo se obratili povodom njegovih izjava o potencijalnom ruskom napadu na NATO. Ponavlja da su 2026. i 2027. najkritičnije godine.
- Kritične godine za Europu i NATO su sljedeće dvije godine, ovisno o situaciji u Ukrajini. Jer Ukrajina je prva obrambena crta Europe. Ako Rusija ovdje napreduje, postat će jača i osjetit će se potaknuta da proširi rat. Rusija također zna da su europske države, posebno Njemačka i one zapadno i južno od nas godinama udaljene od spremnosti i mentaliteta za modernu ratnu strategiju - objašnjava nam gospodin Kiesewetter.
Dodaje da je baš taj vremenski okvir od dvije godine znak za uzbunu na cijelom kontinentu.
- Stoga je za Rusiju perspektivnije iskoristiti sljedeće dvije godine, npr. za lokalno ograničeni napad kako bi oslabila NATO i stvorila podjele, odnosno testirala vjerodostojnost odvraćanja. Ako bi ukrajinska fronta ikad popustila, to bi dovelo do toga da se Rusija u svojim imperijalnim ambicijama osjeća ojačano. Osim toga, već danas dolazi do masivne militarizacije i prisilne regrutacije u privremeno okupiranim područjima - rekao nam je Roderich Kiesewetter koji je ujedno i član Njemačkog vijeća za vanjske odnose te je svojedobno gorljivo podržavao ideju slanja Taurusa u Ukrajinu.
Kao i drugi zapadni stručnjaci, Kiesewetter naglašava neuralgičnu točku na istočnom krilu NATO saveza.
- Moramo računati na hibridnu operaciju u više domena s lokalno ograničenim konvencionalnim vojnim elementima. To znači, npr., napad na Litvu zatvaranjem Suwalki prolaza uz istovremenu blokadu Baltičkog mora kako bi se spriječila zapadna logistika. Istovremeno bi došlo do porasta kognitivnog ratovanja radi podjele i blokade NATO-a i EU-a, te eventualno sabotažnih akcija, cyber-napada i dezinformacijskih kampanja. Konvencionalno vojno, to bi bio ograničeni potez, ali bi mogao odvojiti baltičke države ako europske države ne djeluju odlučno. Slično bi se moglo dogoditi npr. u Moldaviji - objasnio nam je njemački ekspert.
Za razliku od drugih koji jedino hibridno ratovanje vide kao ferramentum u obračunu sa Zapadom, Kiesewetter smatra da Rusija neće stati samo na sivom ratovanju.
- Ne radi se samo o pukoj eskalaciji hibridnog rata. Rusija ciljno provodi vojna jačanja koja nadilaze potrebe u Ukrajini. To se vidi po broju regruta, proizvodnji naoružanja i militarizaciji okupiranih područja, u Bjelorusiji, Kalinjingradu i kod pomorskih snaga. Ruski sustav treba stalnu konvencionalnu ratnu aktivnost za stabilnost i iz ideoloških razloga. Rusija je već proširila hibridni rat, npr. intenzivirajući ga u Njemačkoj. To ne služi samo kognitivnom ratovanju, već i oblikovanju bojišta („shaping the battlefield“) kroz, primjerice, sabotažu vojno relevantnih lokacija. Njemačka je također u fokusu jer je logistički centar i ekonomski najjača država. Vojno, Rusija svakako fokus stavlja na baltičke države i Moldaviju - rezonira naš sugovornik.
Dodaje da se svi moramo organizirati i prepoznati huda vremena u kojima živimo.
- Obični građani Europe trebali bi pozvati svoje vlade da izgrade snažnije i odlučnije odvraćanje i obrambene sposobnosti, te prije svega razviju osjećaj hitnosti („sense of urgency“) kakav postoji u nordijskim i baltičkim državama. Još je važnije podržati Ukrajinu tako da povrati momentum i potisne Rusiju. Jer pobjeda Ukrajine je najbolja zaštita za Europu. Istovremeno, potrebno je i u populaciji graditi ukupnu obranu i vojnu spremnost, kako bismo bili manje ranjivi na rusko hibridno ratovanje - smatra Roderich Kiesewetter.
Slaže se s našim pitanjem je li došlo vrijeme da Njemačka napokon odbaci sramežljivu vanjsku politiku zbog trauma Drugog svjetskog rata i da je došlo vrijeme da povede Stari kontinent.
- Njemačka je do sada samo najavila ambiciju za vodstvo, sada je vrijeme da Njemačka preuzme voditeljsku odgovornost, značajno poveća podršku Ukrajini, ojača istočnu NATO granicu i unaprijedi vlastitu obrambenu sposobnost. Nažalost, do sada smo po tom pitanju daleko zaostali za mogućnostima - zaključio je Kiesewetter.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
