Čelnici Europske unije okupit će se u četvrtak na posljednjem ovogodišnjem samitu na kojem bi trebali odlučiti o financiranju Ukrajine, ali ishod sastanka je neizvjestan
POSLJEDNJI OVE GODINE
Sutra samit EU-a o financiranju Ukrajine; ishod je neizvjestan
Čitanje članka:
2
min
Šefovi država ili vlada okupit će se u Bruxellesu, gdje će razgovarati o Ukrajini, sljedećem sedmogodišnjem proračunu, proširenju, geoekonomskoj situaciji, obrani, migracijama i Bliskom istoku. U srijedu navečer uoči sastanka na vrhu održat će se samit EU-zapadni Balkan, na kojem će razgovarati o jačanju strateškog partnerstva, postupnom uključivanju država jugoistočne Europe u sektorske politike EU-a te o suradnji u vanjskoj politici i upravljanju migracijama.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u utorak navečer je objavio da neće prisustvovati sastanku u Bruxellesu, jer želi zaštititi interese Srbije, iako nije jasno kako bi ti interesi bili ugroženi sudjelovanjem na sastanku.
Ključna tema samita 27-orice bit će financiranje Ukrajine, dok se istodobno odvijaju intenzivni međunarodni napori za okončanje rata, koje predvode Sjedinjene Države.
Na stolu su dvije opcije koje je predložila Komisija. Prva je zajedničko zaduživanje za što bi jamčio europski proračun, a druga beskamatni zajam Ukrajini na temelju zamrznute ruske imovine koji bi trebala vratiti tek ako i kada Rusija plati ratnu odštetu.
Za prvu opciju potrebna je suglasnost svih država članica koju je u ovoj situaciji nemoguće dobiti, a za druga je dovoljna kvalificirana većina. Međutim, reparacijski zajam nailazi na nepopustljiv otpor Belgije u kojoj se nalazi većina zamrznute ruske imovine, a još nekoliko zemalja je skeptično u pogledu korištenja suverene imovine jer bi to bilo bez presedana.
Potrebe Ukrajine u sljedeće dvije godine procjenjuje se na 135 milijardi. Komisija je predložila reparacijski zajam od 90 milijardi eura, što je dvije trećine od potrebnog iznosa, a preostali dio trebali bi osigurati međunarodni partneri.
Europska unija je zamrznula rusku državnu imovinu u okviru sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu. Komisija bi posudila sredstva od svih financijskih institucija u EU koje drže rusku imovinu i ta sredstva proslijedila Ukrajini kao beskamatni zajam.
Prošli tjedan EU je ispunio prvi preduvjet za korištenje tih sredstava, kada je kvalificiranom većinom odlučeno da ruska imovina ostaje do daljnjega zamrznuta. Time se uklanja potreba da se svakih šest mjeseci jednoglasno produžava odluka o zamrzavanju imovine i otklanja opasnost da neka od država članica uskrati suglasnost, čime bi ta sredstva bila automatski odmrznuta.
Prijedlog Komisije uključuje jamstva koje bi države članice dale Belgiji i drugim zemljama koje drže rusku imovinu. Međutim, to i dalje ne umanjuje otpor Belgije, koja traži jamstvo kako bi se osigurala od svih teoretski mogućih posljedica u slučaju da Rusija na nekom arbitražnom sudu dobije presudu.
Pokretanje videa...
00:57
Belgijski premijer Bart De Wever ne daje nikakve znakove da bi mogao popustiti, dok s druge strane većina država članica drži da je reparacijski zajam jedino održivo rješenje. Iako je moguće donijeti odluku i bez pristanka Belgije, teško je očekivati da će se ostali čelnici odlučiti na takav korak.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je najavio da će samit trajati koliko god bude trebalo da se postigne rješenje za Ukrajinu.
Čelnici će na samitu prvi put razgovarati o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028-2034. Šefovi država ili vlada razmotrit će dosad postignuti napredak koji se o tom prijedlogu vodi u Vijeću i dati smjernice za daljnje pregovore. Cilj je postići dogovor do kraja sljedeće godine.
Što se tiče proširenja, 26 država članica podržava prijedlog da se s Ukrajinom otvore pregovori u tri od šest pregovaračkih klastera, ali nema suglasnosti Mađarske u kojoj je premijer Viktor Orban od protivljenja pomoći Ukrajini napravio središnju temu svoje kampanje za izbore u proljeće sljedeće godine.
Vijeće za opće poslove u utorak nije moglo usvojiti zaključke o proširenju zbog protivljenja Mađarske, stoga je to usvojeno kao zaključci danskog predsjedništva, koje podržava 26 država članica.
Državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić izjavila je u utorak da je Hrvatska zadovoljna zaključcima danskog predsjedništva, u kojima se, među ostalim, spominje važnost poštovanja ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije te se poziva Bosnu i Hercegovinu da provede ograničenu ustavnu i izbornu reformu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
