U kući živimo, plaćamo režije i ostale troškove u skladu sa svim propisima. Napominjem da smo na obnovu i održavanje kuće u proteklih 25 godina utrošili znatna materijalna sredstva, kaže župan
News
Komentari 537U kući živimo, plaćamo režije i ostale troškove u skladu sa svim propisima. Napominjem da smo na obnovu i održavanje kuće u proteklih 25 godina utrošili znatna materijalna sredstva, kaže župan
Nakon što su 24sata otkrila da je HDZ-ov sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, koji ima plaću 18.091 kunu, 25 godina prijavljen u državnoj kući u Glini za koju je mjesečno plaćao 100 kuna, a zadnju je ratu platio 2008. godine, oglasio se i župan.
Pokretanje videa...
01:17
Doduše, nama se nije javio kad smo mu poslali poruku o temi razgovora. U nedjelju RTL prenosi njegovo priopćenje u kojem je župan Žinić potvrdio sve što su pisala 24sata.
Slijedi priopćenje pa podsjetnik na priču koju smo otkrili:
"U kući živimo, plaćamo sve režije i ostale troškove u skladu sa svim propisima. Napominjem da smo na obnovu i održavanje ove kuće u proteklih 25 godina utrošili znatna materijalna sredstva. Radi informiranja javnosti oko natpisa u medijima, a vezano za vlasništvo i pravo korištenja kuće u kojoj živim zajedno sa svojom obitelji želim iznijeti nekoliko činjenica koje su krivo ili neistisnuto prezentirane. Kao i tisuće obitelji s područja Gline, Banovine te okupiranih dijelova Hrvatske i moja obitelj 90-ih godina prolazila je kroz progonstvo, rat i neizvjesnost dok sam ja kao dragovoljac bio na ratištu. Nakon oslobođenja Gline, vratili smo se u grad i dobili smo na privremeno korištenje napuštenu kuću u koju smo se uselili odmah nakon VRO Oluja u kolovozu 1995. godine. Prošli smo isti proces i ostvarili ista prava kao i tisuće prognanika. Odmah smo se aktivirali u stvaranje novog života na ovim područjima.
Kuća je kasnije otkupljena od strane APN-a te smo u skladu s time, prema važećim propisima plaćali propisani najam za kuću. U međuvremenu se mijenjaju Zakonske regulative i nadležnosti za rješavanje stambenog zbrinjavanja. Vlada Republike Hrvatske 2005. donosi Uredbu o darovanju kuće ili stana hrvatskim braniteljima i članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Tada, kao hrvatski branitelj, podnosim zahtjev za darovanje navedene kuće koji do danas nije riješen.
Nalazimo se u situaciji kao i mnoge druge obitelji sa ovog područja koje nisu uspjele riješiti darovanje kuće zbog čestih izmjena zakona i propisa, ali i izmjena životnih prilika. U kući živimo, plaćamo sve režije i ostale troškove u skladu sa svim propisima. Napominjem da smo na obnovu i održavanje ove kuće u proteklih 25 godina utrošili znatna materijalna sredstva.
Također ističem kako ni u jednom trenutku nisam bio u sukobu interesa i nikad nisam koristio svoje pozicije kako bi riješio svoje stambeno pitanje. Dokaz tome je i činjenica da rješenje zahtjeva za darovanje spomenute kuće čekamo već 15 godina. Točno je da su Uredi državne uprave od 01.01.2020. pripojeni županijama i sada imaju u nadležnosti izdavanje rješenja o stambenom zbrinjavanju, pa i rješavanje predmetnog slučaja. Vjerujem da će službe svoj posao odraditi potpuno korektno sukladno svim važećim propisima i zakonskoj regulativi."
HDZ-ov sisačko-moslavački župan Ivo Žinić ima plaću 18.091 kunu. Prijavljen je u državnoj kući u Glini za koju je mjesečno plaćao 100 kuna. Zadnju ratu je platio 2008. godine, otkrili smo u tekstu koji smo objavili jučer na portalu.
U svojoj imovinskoj kartici, Ivo Žinić je naveo da je vlasnik kuće od 100 četvornih metara u Glini i da ju je dobio darovnim ugovorom.
No, provjerili smo, država kuću nikada nije darovala. Dapače, pokrenuli su i reviziju ima li obitelj pravo na kuću. Pitali smo Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje pod kojim uvjetima je obitelji darovana kuća.
- Nekretnina na adresi Runjaninova 7 nalazi se u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nije darovana niti je na bilo koji drugi način otuđena, dakle ista je u vlasništvu Republike Hrvatske - odgovrili su nam iz Ureda u kojem je ranije radio Žinić, a koji sada vodi HDZ-ov Nikola Mažar.
Objasnili su i da je nekretnina dodjeljena na korištenje obitelji Žinić još 1995. godine. I to na privremeno korištenje. Radilo se o tome da je država imala nakon Oluje problem. Imala je tisuće prognanika i izbjeglica u hotelima i kampovima, a s druge strane su postojale prazne nekretnine od onih koji su odselili s Banovine, ali i drugih krajeva.
Kuća je bila prazna i vrlo je vjerojatno pripadala nekom od banijskih Srba. Ime prijašnjeg vlasnika nismo dobili od dvije institucije koje smo tražili.
Uglavnom, kako nam odgovaraju iz Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na isti način je dodjeljeno preko 19.000 obitljskih kuća u Hrvatskoj.
Ali onda je Ustavni sud 1998. godine ukinuo takav zakon pozivajući se na nepovredivost vlasništva. Država je morala vratiti sve kuće prijašnjim vlasnicima ili ih otkupiti ako želi da u njima ostanu oni kojima ih je dodjelila.
A zbrinuti one koji su u tim kućama dotad privremeno živjeli. I kako je država zbrinula obitelj Ive Žinića, tada svog glavnog inženjera obnove u Ministarstvu razvitka i obnove?
Iz sadašnjeg Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje kažu da je državna agencija APN otkupila kuću od prijašnjeg vlasnika.
- Kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 31. prosinca 1999. godine između vlasnika navedene nekretnine i Agencije za pravni promet nekretninama, nekretnina postaje vlasništvom Republike Hrvatske. Navedena agencija je s članovima obitelji Žinić dana 18. siječnja 2000. godine sklopila ugovor o najmu - odgovaraju nam.
Pitali smo APN od koga su kupili nekretninu, po kojoj cijeni i zašto je otkupljena. Na ta pitanja nismo dobili odgovor. Ali su zato odgovorili za koliko su je iznajmili obitelji Žinić.
- Prema tada važećim pozitivnim pravnim propisima, APN je imao propisanu visinu najamnine od 1-100 kuna. Za predmetni ugovor o najmu visina je iznosila 100 kuna. Gospodin Žinić nema nepodmirenih dugovanja - odgovorili su nam iz APN-a.
Žinić je, dakle, prvo besplatno živio u kući, a onda ju je država otkupila i dala mu je na korištenje za 100 kuna.
Ali samo do 2008. godine. Tada idu nove promjene.
APN objašnjava da su oni u suradnji s Upravom za posebna područja državne skrbi koje je 2008. godine bilo u sastavu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva prepustili njima niz nekretnina. Od 1.118 objekata koje su kupili, njima su prepustili 459 onih koja su se nalazila na područjima posebne državne skrbi. Među njima je i kuća koju koriste Žinićevi. Ivo Žinić je u to doba bio ravnatelj uprave za integrirani regionalni razvoj baš u istom tom ministarstvu koje je tada dobilo na upravljanje i državnu kuću u kojoj on živi.
- Kako je i objekt koji je koristio gospodin Žinić određen da bude prenesen na daljnje raspolaganje Upravi, APN je dana 27. listopada 2008. godine raskinuo ugovor o najmu s gospodinom Žinićem, predao cjelokupnu dokumentaciju Upravi i nekretninu isknjižio iz svoje balance, a predmet arhivirao - zaključuju u APN-u.
Dakle, obitelj više nije morala plaćati 100 kuna mjesečne najamnine za kuću koja se u katastru vodi kao objekt od 107 četvornih metara, plus dvorište od 479 kvadrata, garaža od 34 kvadrata i nadstrešnica od 30 kvadrata.
Sveukupno na 650 četvornih metara zemljišta nedaleko od centra danas razrušene Gline. Sama stambena površina kuće je znatno veća od spoemenutih 107 četvornih metara jer ima i kat.
Ali to su jedini podaci iz katastra o posjedu, kuća nije etažirana i nismo je našli u zemljišnim knjigama. I u katastru jasno piše da je vlasnik Republika Hrvatska. Sam Žinić je današnju vrijednost te nekretnine procjenio na 280.000 kuna u imovinskoj kartici
Ali ni tu nije kraj ove nevjerojatne priče. Kako nam je odgovorio Ured za obnovu za i stambeno zbrinjavanje, u međuvremenu su se opet promjenili zakon. I oni su dobili obvezu napraviti reviziju dodjeljenih nekretnina.
Zato su poslali Uredu državne uprave Sisačko-moslavačkoj županiji da provjeri ima li obitelj Žinić u novim okolnostima pravo i dalje koristiti nekretninu. Uvedeni su kriteriji po kojima Ured državne uprave mora provjeriti imaju li oni koji žive u državnim nekretninama i druge nekretnine, jesu li ih imali i prodali, sve su to uvjeti da se izgubi ona državna.
- Zahtjev smo poslali 30. listopada 2019. godine. Do danas nismo dobili odluku - odgovaraju u Uredu za stambeno zbrinjavanje.
Dakle, 14 mjeseci nisu uspjeli provjeriti Žinića i ima li pravo nastaviti koristiti nekretninu. Ali u međuvremenu je opet promjenjen još jedan zakon. Uredi državne uprave u županijama su pripojeni lani županijama.
Pojednostavljeno, sada odluku o tome ima li Žinić pravo na daljnje korištenje kuće trebati potpisati župan Ivo Žinić. A prije toga će Ivo Žinić provjeriti Ivu Žinića i udovoljava li svim kriterijma da nastavi koristiti kuću.
Zvali smo i poslali poruku županu Žiniću. Napisali smo o čemu bi razgovarali i pitali ga plaća li što državi za nekretninu.
Nikakav odgovor nismo dobili.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+