Yuval Noah Harari, jedan od vodećih intelektualaca sadašnjosti, u centru Zagreba pričao je o superinteligenciji, zabludama i napretku ljudi
Harari u Zagrebu: Moćni ljudi vjeruju u ono što čimpanza ne bi
Velik interes javnosti izazvalo je predavanje izraelskog povjesničara, filozofa i jednog od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, Yuvala Noaha Hararija, koji je u četvrtak navečer nastupio u prepunoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Predavanje je okupilo brojne intelektualce, studente, ljude iz poslovnog svijeta i politike - sve one koje zanima odnos između čovjeka, tehnologije i budućnosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
03:29
- Iskreno, jako se veselim čuti Hararija. Uzbuđen sam otkako sam saznao da dolazi u Zagreb. Znao sam da ću ići jer mi je njegov način razmišljanja jako zanimljiv. Pročitao sam njegovu knjigu Sapiens i svima bih je preporučio. Posebno me zanima što će reći o umjetnoj inteligenciji - rekao nam je po dolasku uzbuđeni student ekonomije Vigo.
I mnogi drugi, koje smo jučer sreli u Lisinskom, rekli su da su došli poslušati čovjeka koji je promijenio način na koji razmišljamo o ljudskoj povijesti i budućnosti. Studenta Matiju s FER-a, kako nam je ispričao, posebno je privukao Hararijev način povezivanja tehnologije i humanizma.
- Jako me zanimalo što će reći o novim tehnologijama, kako ih možemo povezati s našim sadašnjim svijetom i civilizacijom te kako se sve to uklapa zajedno. Očekujem nešto novo, možda drukčiji način razmišljanja o umjetnoj inteligenciji i tehnološkom razvoju, ali i o tome kako čovječanstvo može naučiti funkcionirati s njima, a da ih pritom ne zloupotrijebi u budućnosti - istaknuo je Matija.
Novi pogled na svijet
Naime, Yuval Noah Harari svjetsku je slavu stekao knjigama "Sapiens: Kratka povijest čovječanstva", "Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice" i "21 lekcija za 21. stoljeće". U njima istražuje kako su se znanost, religija i tehnologija ispreplele kroz povijest, ali i što nas čeka u budućnosti.
Njegov jednostavan, a duboko promišljen način objašnjavanja složenih koncepata učinio ga je globalnim fenomenom.
Zagrebačko predavanje zato nije bilo iznimka – u dvorani se tražilo mjesto više, atmosfera je bila gotovo festivalska. Publika je nestrpljivo čekala razgovor s Hararijem, a energija u Lisinskom podsjećala je na susret s glazbenom zvijezdom, a ne s povjesničarem. U publici su se dali vidjeti i mnogi ljudi iz javnog života kao što su psiholog i znanstvenik Boris Jokić, televizijski voditelj Joško Lokas, novinar Goran Milić, te voditeljice Iva Šulentić i Nevena Rendeli. Bili su ondje i političari Dražen Budiša, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, bivši ministar obrane Berislav Rončević, kao i brojni pripadnici diplomatskog zbora.
Inače, prije samog Hararijevog predavanja održan je panel "Who is Setting the Agenda", na kojem su sudjelovali Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, Ankica Mamić, organizatorica događaja i vlasnica agencije IMC, Dejan Verčič, profesor i voditelj Centra za marketing i odnose s javnošću na Sveučilištu u Ljubljani, Velimir Šonje, ekonomski analitičar, te Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti.
Kolak je u svom obraćanju istaknuo da su etičnost, kontrola i energija najvažniji izazovi budućeg razvoja umjetne inteligencije.
- Danas smo se dotaknuli mnogih izazova koje pred nas postavlja razvoj inteligentnih sustava, od etičnosti i mogućnosti kontrole, do tehničkih preduvjeta napretka. Ono na što uvijek upozoravam jest važnost energije, ona je temelj svakog daljnjeg razvoja društva. Moramo razmišljati o dostatnim, održivim i ekološki prihvatljivim izvorima energije jer će upravo oni biti pokretač budućeg tehnološkog napretka - istaknuo je Kolak.
Dodao je kako vjeruje da će čovječanstvo uspjeti pronaći ravnotežu između napretka i odgovornosti.
- Pred nama je dugo razdoblje tranzicije u kojem ćemo učiti kako živjeti s umjetnom inteligencijom i kako iskoristiti njezine pozitivne strane. Povijest pokazuje da ljudi znaju izvući dobro iz tehnologije, unatoč povremenim zlouporabama. Vjerujem da će razum i svijest prevladati i spriječiti krizu - poručio je.
Panel je poslužio kao uvod u glavnu temu večeri, odnos između čovjeka, tehnologije i moći, što je i središte Hararijevog interesa.
Superzablude
Kad je napokon došao red na predavanje, Harari je na pozornici dočekan dugotrajnim pljeskom. Publika je u potpunoj tišini pratila svaku njegovu riječ. Bavio se temama koje obilježavaju našu sadašnjost i budućnost - od umjetne inteligencije i biotehnologije, do načina na koji stvaramo i prenosimo značenje u svijetu preplavljenom informacijama. Harari je odmah na početku upozorio na paradoks našeg vremena.
- Danas imamo najsofisticiraniju informacijsku tehnologiju u povijesti, ali ona preplavljuje svijet smećem – informacijskim smećem. Informacija nije isto što i istina. Samo je mali dio informacija u svijetu doista istinit, a upravo nas obilje lažnih informacija navodi da donosimo pogrešne odluke - rekao je.
Dodao je da se u društvu koje opsesivno teži stvaranju superinteligencije često zaboravlja da inteligencija nije isto što i mudrost.
- Najinteligentnija bića na planetu ujedno su i u najvećoj zabludi. Ljudi vjeruju u stvari u koje nijedna čimpanza ne bi povjerovala poput ideje da će, ako ubiju pripadnike drugog plemena, otići u raj i živjeti u vječnoj sreći. Nijedna životinja ne vjeruje u takve mitove. A ipak, mi, moćni, inteligentni ljudi, vjerujemo - rekao je Harari, izazvavši snažan dojam u publici.
Upozorio je i na opasnost da se u utrci za stvaranjem umjetne inteligencije zaboravi na etičke temelje.
Problem glupih odluka
- Dok stvaramo superinteligenciju, moramo biti svjesni da možemo stvoriti i superzablude. Ako inteligentnim bićima date loše informacije, oni će donositi glupe odluke - zaključio je, uz napomenu da je budućnost još uvijek u našim rukama. Ona ovisi o tome kako ćemo oblikovati tehnologiju, ali i sami sebe.
Razgovor s Hararijem vodila je profesorica Marijana Grbeša-Zenzerović, koja je s njim raspravila pitanja o odgovornosti, slobodi i ulozi znanosti u svijetu koji se mijenja brže nego ikad prije.
Publika je iz dvorane izlazila s osjećajem da je svjedočila nečemu važnom, susretu s mislima koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnima.
Studentica novinarstva Ana otkrila nam je da ju je šokiralo što Harari misli da bi AI napisao bolju knjigu od njega samog.
- To mi je kontroverzno u smislu pitanja čovjekovog mišljenja, kreativnosti, izražavanja, autentičnosti, originalnosti, tako da mi je to bilo šokantno da je osoba kao on to rekao. Jesam li što naučila na predavanju? Zanimljivo je bilo čuti nove neke svjetonazore i znanja koje on ima, tako da sigurno sam čula stvari o kojima do sada nisam ništa znala - zaključuje Ana.
Rijetko viđene fotke četničkih zlotvora u Vukovaru. Oprez! Neke slike su uznemirujuće
Našli tijelo pilota airtractora koji se srušio kraj Senja. 'Išli su na bojenje, trebali su stići jučer'
Noć užasa u Kijevu. U ruskom napadu stradale škola i bolnica. Poginula najmanje jedna osoba