Evo što nas čeka nakon 2026. godine, kad prestanu stizati milijarde eura iz Bruxellesa

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i korištenje europskih fondova stvorili su gospodarski zamah bez presedana. Prema procjenama Europske komisije, kohezijska politika EU povećat će hrvatski BDP za čak 8 posto do 2030. godine u odnosu na scenarij bez tih sredstava, a Hrvatska je njezina članica s najvećim udjelom europskih transfera u ukupnim javnim izvorima financiranja. Usporedbe radi, stručnjaci Europske središnje banke procjenjuju da bi razvikani program Next Generation EU (NGEU) mogao povećati razinu BDP-a europodručja za oko 0,4 do 0,9 posto do 2026. godine te od 0,8 do 1,2 posto do 2031. godine, uz uvjet da se provedu sve planirane reforme. Sličan izračun za Hrvatsku pripremila je i Hrvatska narodna banka, koja smatra da bi učinak istog programa na Hrvatsku trebao biti dvostruko veći - 2,5 posto. Hrvatska se približava trenutku u kojem će se ovaj izvanredni izvor rasta postupno smanjivati. Pitanje koje visi u zraku glasi: “Što dolazi nakon 2026.?”.