Iz Grada Zagreba navode da će širenjem mreže na 180 lokacija i 2000 bicikala Zagreb ulazi u novu fazu razvoja održive mobilnosti, u kojoj bicikl postaje svakodnevno prijevozno sredstvo
Bajs na zagrebačkim ulicama: Evo koliko ga građana vozi!
U Zagrebu je dostupno 2.000 bicikala na 168 lokacija, a u narednim danima bit će aktivirane i preostale stanice, čime će se zaokružiti planirana mreža od 180 stanica u cijelom gradu, izvijestili su iz Grada Zagreba, ističući da sustav javnih bicikala Bajs nastavlja rasti i širiti mrežu.
Kako navode, od pokretanja projekta, Bajs je izazvao veliki interes građana. U nešto više od dva mjeseca ostvareno je 100.000 najmova, registriralo se više od 34.300 korisnika koji su ostvarili više od 2,3 milijuna minuta vožnje. Najveći broj vožnji, njih 81 posto, je do pola sata, a prosječna duljina vožnje je 2,3 kilometra.
Najviše se koriste stanice na Trgu kralja Tomislava, Studentski dom Cvjetno naselje i Studentski dom Stjepan Radić, Ulica Hrvatskog sokola na Jarunu i Trešnjevački trg.
- Brojke pokazuju da građani sve češće biraju bicikl kao brzo, praktično i ekološki prihvatljivo prijevozno sredstvo - dodaju.
Navode da će širenjem mreže na 180 lokacija i 2000 bicikala Zagreb ulazi u novu fazu razvoja održive mobilnosti, u kojoj bicikl postaje svakodnevno prijevozno sredstvo.
- Bajs povezuje kvartove, fakultete, tržnice, škole, sportske ustanove i javni prijevoz u jedinstvenu mrežu kretanja gradom čineći bicikl dostupan svima - od centra do rubnih dijelova grada. Sustav je zamišljen kao nadopuna javnom prijevozu i svakodnevnim potrebama građana, uz jednostavnu upotrebu putem aplikacije i mogućnost kratkih, fleksibilnih vožnji - stoji u priopćenju Grada.
Tijekom prve godine korištenja, Grad će pratiti projekt i analizirati s mogućnošću proširenja za dodatnih 1.000 bicikala.
Paralelno s razvojem Bajsa, Grad Zagreb intenzivno ulaže u biciklističku infrastrukturu, navode.
- U tijeku su projekti izgradnje zasebnih biciklističkih staza uz Savu, gradske potoke i željezničke pruge, kao i rekonstrukcije prometnica koje uključuju odvojene biciklističke trake i modernizirane semaforske sustave s fazama za bicikle. Postavljaju se i tisuće novih stalaka i klamerica za bicikle, dok se kod svih novih cesta planira integracija biciklističkih trasa od samog početka projektiranja - dodaju iz Grada.
Ističu da ova ulaganja stvaraju temelj za dugoročno povećanje korištenja bicikla u svakodnevnom prometu i ravnomjernu dostupnost infrastrukture u svim dijelovima grada.
- Širenjem mreže sustava javnih bicikala i stalnim ulaganjima u biciklističke staze, Zagreb se svrstava među europske gradove koji biciklizam prepoznaju kao rješenje za prometne gužve, čišći zrak i kvalitetniji gradski život - zaključuju iz Grada Zagreba.